Iako se na našim prostorima poglavito koristi u rekreativne i sportske svrhe, u stranim je zemljama riječ o osnovnom prijevoznom sredstvu do radnog mjesta. Naravno, radi se o biciklu koji je, uz automobil, najraširenije prijevozno sredstvo današnjice. Svake se godine 16.7. obilježava Svjetski dan biciklista, stoga vam donosimo nekoliko povijesnih i aktualnih zanimljivosti vezanih uz pojam bicikl.
Danas se procjenjuje da na svijetu ima preko milijardu bicikala, a s obzirom na porast broja stanovnika, taj broj zasigurno raste kontinuirano. Zanimljivo je da se kroz povijest pojavilo nekoliko primjera vozila pokretanih ljudskom snagom pa ne čudi činjenica da se povjesničari ne mogu složiti uz čije se ime i uz koje razdoblje veže pojam konkretnog izumitelja. Ipak, većina se slaže da je njemački barun Karl von Drais prvi vozač bicikla koji je 1817. godine vozio takozvani draisine, odnosno svojevrsno prometalo na guranje koje je moglo dostići brzinu od 15 km/h.
Francuzi P. Lallamente i E. Michaux poznati su po razvijanju prvog bicikla s pedalama, ali onog s velikim prednjim kotačem koji je kasnije i patentiran. Međutim, zbog velikog broja padova koji je zabilježen kod korisnika, takvi su se bicikli smatrali veoma opasnima. Problemi s upravljanjem reducirali su se uvođenjem upravljača, smanjivanjem prednjeg kotača i pomicanjem sjedala u bolji položaj. Ipak, najveći napredak u pogledu razvoja bicikla ostvarili su J.K. Starley i J.H. Lawson uvođenjem lančanog pogona, a upravo se Starleyev model bicikla iz 1885. godine smatra prvim modernim biciklom.
S druge strane, prvi tricikl se pojavljuje već 1876. godine, a bio je i ostao iznimno popularan iz razloga što ga se lako može naučiti voziti. Nakon Drugog svjetskog rata popularnost bicikla raste još više, a posebno nakon što je predstavljen bicikl od tvrdog aluminija koji se temeljio na modelu već korištenom u Europi. Interesantno je za spomenuti da se tih godina bicikl smatrao luksuznim dobrom koje je bilo dostupno samo bogatim slojevima društva s visokim primanjima. 1878. godine u Engleskoj je osnovan je prvi biciklistički savez.
1956. godine započinje proizvodnja prvog bicikla posebno dizajniranog za žene, poznatijeg kao „Smart Lady“, a već 1965. godine proizveden je prvi dječji bicikl. Time je proizvodnja bicikla znatno pojeftinila pa je ubrzo započela masovna proizvodnja namijenjena široj populaciji. Međunarodni biciklistički savez osnovan je u Londonu 1892. godine, a osam godina poslije nasljeđuje ga današnja Međunarodna biciklistička unija. Isto tako, biciklizam je već na prvim Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine uvršten na sportski program.
Što se tiče biciklističkih natjecanja, prvo svjetsko prvenstvo amatera održano je 1893. godine u Chicagu, a prvo svjetsko prvenstvo profesionalaca održalo se dvije godine kasnije. Danas najpoznatije natjecanje u biciklizmu, ujedno jedno od najstarijih, je Tour de France, etapna trka kroz Francusku u kojoj je 1888. godine održana i jedna neobična utrka između konjanika, biciklista i lovačkih pasa. Iako su trku poveli lovački psi, da bi za njima pojurili i konjanici, ipak su na cilj prvi stigli biciklisti.
Govoreći o povijesti biciklizma u Hrvatskoj, zanimljivo je istaknuti kako je već 1886. godine održana prva biciklistička utrka u Zagrebu, i to na Zrinjevcu. Danas se ovisno o namjeni i konstrukciji razlikuju osnovni gradski bicikl u muškoj i ženskoj inačici, cestovni i brdski bicikli namijenjeni aktivnostima sportskog i rekreativnog karaktera te BMX bicikl specifične jednostavne konstrukcije i manjih kotača.