Jedan od izraza koji se najčešće koristi u zadnje vrijeme je “AI” (eng. Artificial intelligence), odnosno umjetna inteligencija. Spominje se u vijestima, na društvenim mrežama, na raznim internetskim portalima te se koristi u brojnim videozapisima i primjenjuje u sve većoj mjeri. No znaju li ljudi točno što je umjetna inteligencija, na koji način funkcionira i na koje se sve načine može primjenjivati? Jesu li upoznati s mogućim greškama sustava umjetne inteligencije i potencijalnim načinima zlouporabe iste? Danas ćemo odgovoriti na sva ova pitanja.
Kako definirati umjetnu inteligenciju?
Umjetna inteligencija je softverski sustav koji na temelju ulaznih podataka zaključuje kako generirati izlazne rezultate kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke koje mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja. Također, ona ima sposobnost prilagodbe i učenja, odnosno ona uči na temelju informacija koje su joj dane i koristi te informacije za stvaranje novog sadržaja u daljnjem radu.
Najpoznatiji sustav umjetne inteligencije je popularni “ChatGPT”. On na temelju danih informacija može generirati nove tekstove i prijedloge te donositi zaključke. Ima sposobnost sastavljanja cijelih sastavaka ili članaka na neku temu, te je povezan s internetom i s interneta prikuplja informacije koje su mu potrebne za rješavanje zadanog zadatka. Na primjer, jedna od naredbi koju čovjek može dati ChatGPT-u bila bi:
“Napiši mi sastavak od 200 riječi na temu: Umjetnost u Hrvatskoj u 20. stoljeću.” ili: “Prevedi mi tekst koji ću ti poslati s hrvatskog na talijanski.” te bi Chat GPT to izvršio precizno i učinkovito. Jedna od ključnih značajki sustava umjetne inteligencije je da su oni sve bolji i bolji što se više koriste. Open AI, tvrtka koja je napravila ChatGPT, isti je dala na besplatno korištenje svim ljudima putem interneta. Korištenjem sustava skupljaju se podaci koji služe kao svojevrsno ‘iskustvo’ za ChatGPT te on iz njih uči i postaje sve bolji i precizniji u davanju odgovora.
Postoje i razni drugi sustavi umjetne inteligencije koji mogu na temelju snimke glasa neke osobe potpuno realistično oponašati njezin glas, a uz njih postoji i premium verzija ChatGPT-a koja omogućuje generiranje slika na temelju zahtjeva. Sustavi umjetne inteligencije se razvijaju brzinom svjetlosti širom svijeta te svakim danom dobivaju nove funkcije i mogućnosti koje prije nisu imali. Oni su jako koristan alat zato što zadatke, za koje su ljudima potrebni sati, obavljaju tek u nekoliko sekundi. Također, mogu istovremeno pratiti nezamisliv broj varijabli, što čovjek nikada nije mogao. Mogu stvarati nove tekstove, slike, pjesme, pa čak i potpuno nove programske jezike. Uz umjetnu inteligenciju, mogućnosti su neograničene.
Predviđa se da će u budućnosti, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, dijagnostika, pronalaženje novih lijekova, vremenska prognoza, ekonomska analitika, statistika i bezbroj drugih stvari biti olakšani.
Loše strane umjetne inteligencije
Međutim, nije sve tako divno i krasno. Budući da AI sustavi, primjerice ChatGPT, koriste informacije koje su dobili kroz upite, sve te informacije pohranjuju se na jedan zajednički server. Naravno, postoji mogućnost zlouporabe tih informacija, pogotovo ako su bitne informacije, bilo iz tehničkih razloga ili zbog namjerne zlouporabe.
Primjerice, kod ChatGPT- a postojala je tehnička pogreška zbog koje je dolazilo do curenja podataka. Znalo se dogoditi da je jedna osoba unijela podatke te ChatGPT-u poslala zahtjev za generiranje odgovora. Ako bi ta osoba u trenutku generiranja odgovora prekinula generiranje, njoj se sadržaj ne bi generirao. Međutim, ponekad je sustav ipak generirao sadržaj do kraja i poslao ga nekom drugom, nekom tko je poslao zahtjev netom prije ili poslije prve osobe. Tako je dolazilo do takozvanih ‘halucinacija’ ChatGPT-a. Taj problem je u međuvremenu riješen, ali taj primjer predstavlja ozbiljnu opasnost od curenja podataka. Nadalje, u javnim sustavima umjetne inteligencije redovito nedostaje transparentnosti. Korisnici ne znaju gdje njihovi podatci idu, na koji način se koriste i koji su mogući rizici unosa podataka.
EU je pokušao regulirati korištenje osobnih podataka u vidu umjetne inteligencije svojom “Uredbom o umjetnoj inteligenciji“. Ona propisuje pravila kojih se sustavi umjetne inteligencije i tvrtke koje ih koriste moraju pridržavati. No, gotovo je nemoguće kontrolirati ogroman AI sustav kao što je ChatGPT te je sustave umjetne inteligencije općenito teško pratiti i provjeravati.
Mogućnost jako dobrog oponašanja ljudi također predstavlja prijetnju. Na brojnim internetskim stranicama postoje chatovi za podršku korisnicima. Oni su u sve većoj mjeri AI, a u sve manjoj ljudi. Zastrašujuće je da ljudi sve teže znaju komuniciraju li s čovjekom ili sa softverom. Postoje istraživanja koja su pokazala da su ljudi u takvim situacijama mislili da komuniciraju sa stvarnom osobom.
Jedan od primjera gdje oponašanje ljudi može predstavljati ozbiljnu opasnost je kreiranje uvjerljivih “deepfake videozapisa”. Na primjer, AI može generirati video u kojem političar daje lažnu izjavu o ratnoj situaciji, što bi moglo izazvati masovnu paniku, destabilizirati regiju ili čak dovesti do ozbiljnih međunarodnih posljedica.
Zanimljive su prognoze o tome kakav će utjecaj umjetna inteligencija ostaviti na tržište rada. Brojni ljudi predviđaju da će AI, zbog svoje brzine, napretka, kreativnosti i široke mogućnosti primjene ljudima preoteti poslove. Uz to, korištenje AI-a je definitivno jeftinije od plaćanja radnika, što dovodi do prognoza da će programski developeri u potpunosti izgubiti posao jer će AI vjerojatno usavršiti i tu funkciju.
Što izvući iz svega ovoga?
Što ljudi u Hrvatskoj misle o umjetnoj inteligenciji? Odgovor na to pitanje može dati istraživanje Hrvatske pošte, Veleučilišta Effectus i tvrtke Alca Zagreb iz rujna 2024. Prema istraživanju, 60 % Hrvata navelo je da im je prva asocijacija na AI “neizvjesnost i zabrinutost”, dok je za njih 30 % to “korisnost i ushićenje“. S obzirom na to, općeniti stav Hrvata prema umjetnoj inteligenciji je nešto više negativan nego pozitivan, ali još uvijek ima dosta neopredijeljenih.
Sve u svemu, umjetna inteligencija postaje dijelom ljudske svakodnevice. Isto kao što je korištenje mobitela neizostavan dio života, tako će biti i AI. Najvažnije je imati na umu da ga je potrebno pažljivo koristiti te s njim ne dijeliti povjerljive informacije.
Izvori:
Comentarios