top of page
Writer's picturePsihološka potpora

Asertivna komunikacija

Asertivna komunikacija jedna je od ključnih vještina u međuljudskim odnosima kojom se izražavaju vlastite misli, osjećaji te potrebe na jasan i direktan način uvažavajući drugu stranu. Ovaj način komunikacije pomaže u izgradnji zdravih i uravnoteženih odnosa jer omogućava balans između izražavanja vlastitih stavova, ali i poštivanja tuđih mišljenja. Asertivnim osobama često se pripisuju osobine odlučnosti i samouvjerenosti, s obzirom na to da se znaju izboriti za sebe, bez nanošenja štete drugima. 


Ako se ne pronalazite u opisu ovakvog, poželjnog načina komuniciranja u privatnom, ali i profesionalnom aspektu života, olakotna okolnost je ta da se asertivna komunikacija može naučiti. Stručnjaci često upućuju baš na ove tehnike kojima se može razviti ili poboljšati asertivna komunikacija:

  • Korištenje JA - poruka: Za shvaćanje JA - poruka, evo primjera - Majka sinu umjesto “Opet nisi pospremio sobu, dosta mi te više!” kaže: “Ljuta sam kada ti ne pospremiš svoje stvari za sobom jer se onda osjećam kao da ne poštuješ naš dogovor. Voljela bih kada bi redovito pospremao svoje stvari.” Bez puno objašnjavanja, vidljiva je razlika između prve i druge poruke upućene sinu i svakako se može reći da druga poruka djeluje učinkovitije i konstruktivnije. Teško je zamisliti da će netko u afektu i trenutku ljutnje smoći volje za korištenjem JA - poruka, ali važno je imati na umu da one postoje i da bi svatko trebao pronaći autentičan način kako ih koristiti. 

  • Selektivno ignoriranje: Kada je osoba s kojim razgovaramo sklona agresivnom tipu komunikacije, ona se nerijetko koristi provokacijama ili napadima, što se ponekad može teško ignorirati. Međutim, metoda selektivnog ignoriranja pretpostavlja jednostavno ignoriranje provokacijskih ili napadačkih elemenata razgovora kako sukob ne bi eskalirao. Kako bi bilo jasnije na što se selektivno ignoriranje točno odnosi, evo primjera: Ivan i Ana zajedno pišu seminar i Marko kaže Ani: “Opet si napravila grešku, zar nikada ne možeš ništa napraviti kako treba?”. Anino selektivno ignoriranje bi izgledalo ovako: “Ivane, možemo li zajedno proći kroz taj dio seminara kako bih ispravila grešku? Želim biti sigurna da će greška biti ispravljena i da je sve točno.”.

  • Tehnika negativne tvrdnje: Ovo je vještina prihvaćanja kritike koja je temeljena na činjenicama. Nekada je izazovno suočiti se s primljenom kritikom, ali od iznimne je važnosti prepoznati grešku, ispričati se za nju i učinjeno ispraviti. Najgore što se u ovom slučaju može napraviti jest braniti se ili uzvraćati kritikom. Primjer koji bi oslikao ovu tehniku bio bi da šef kaže nekome od svojih zaposlenika: “Projekt je kasnio dva tjedna, takvo ponašanje nije prihvatljivo i svi sada trpimo posljedice zbog tvog kašnjenja.”. Način na koji zaposlenik može odgovoriti šefu, uvažavajući kritiku je sljedeći: “Istina je, projekt je kasnio dva tjedna i razumijem nezadovoljstvo. Žao mi je zbog toga i prihvaćam odgovornost. U budućnosti ću poduzeti sve kako bih osigurala/o da se ovakva situacija ne ponovi.”.

  • Korištenje humora: Poželjno je šaliti se na vlastiti račun jer to dodatno otvara komunikaciju, ali i povezuje sugovornike. Humor općenito potiče pozitivne emocije, ali treba biti oprezan s dozom humora kako on ne bi prešao u cinizam koji komunikaciju može odvesti u negativnom smjeru. Zamislimo situaciju u kojoj Marko, član tima, kasni na sastanak 20 minuta, a pri ulasku u prostoriju voditelj tima ga pozdravlja s: “Pozdrav Marko, drago nam je da si nam se konačno pridružio. Sastanak je počeo prije 20 minuta.”, na što Marko (humoristično) odgovara: “Da, kasnim, ali samo sam se htio uvjeriti da ste svi spremni za mene.”.


Razvojem asertivnih komunikacijskih vještina pojedinci mogu unaprijediti kvalitetu svojih odnosa, postići veći uspjeh u različitim aspektima života te osjetiti zadovoljstvo i ravnotežu u svakodnevnim interakcijama. Krucijalno je naglasiti da asertivnost nije urođena osobina, već vještina koja se može naučiti i razvijati. Uz pravilan pristup, uključujući savladavanje tehnika, samorefleksiju i vježbu, svatko može postati asertivniji u svakodnevnim komunikacijskim obrascima. Razvijanje asertivnosti zahtijeva vrijeme i trud, ali donosi značajne benefite koji se odražavaju na sve aspekte života – od osobnih odnosa do profesionalnog okruženja.




Comments


bottom of page