Nebrojeno mnogo puta je moguće čuti da se netko osjeća anksiozno ili depresivno, ali znate li pravo značenje tih osjećaja? Nerijetko se ta dva pojma poistovjećuju i koriste kao istoznačnice, ali među njima postoji itekakva razlika. Krenimo od depresije, koja je u današnjem svijetu najzastupljeniji psihički poremećaj. Osobe koje boluju od depresije svakodnevno proživljavaju osjećaje tuge, gubitka interesa za aktivnosti u kojima su prije uživale, osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti.
Ono što se još pripisuje uz depresiju je zaokupljenost krivnjom, nenalaženje potpore u okolini, povlačenje iz socijalnog i društvenog svijeta, nedostatak motivacije i koncentracije koji rezultiraju nemogućnošću funkcioniranja u poslovnom i privatnom životu.
Iako je depresija psihički poremećaj, ona se manifestira i na tjelesne načine - umor, poremećaj sna (buđenje ranije nego inače), osjećaj iscrpljenosti, smanjenje libida (seksualnog funkcioniranja) te poremećaji apetita.
Jedna od karakteristika depresije su i prisutne misli oko samoozljeđivanja ili samoubojstva. Najveća vjerojatnost za samoubojstvom pojavljuje se kod osoba koje boluju od bipolarnog poremećaja kojeg karakteriziraju izmjene epizoda depresije i manije (nenormalno povišenog raspoloženja). Stručnjaci upućuju na to da je manično stanje osobe upravo najpodložnije za samoozljeđivanje ili suicid, zato što osoba u tim periodima ima puno fizičke energije ostvariti ono o čemu razmišlja u stanju depresije.
Svatko se barem jednom osjećao tužno, bezvoljno, bez snage za ustajanjem iz kreveta, smanjenog apetita ili je razmišljao o crnim scenarijima, ali takvi osjećaji ne predstavljaju depresiju, kao bolest i medicinsko stanje.
Što je potrebno za dijagnosticiranje depresije? Dijagnosticiranje depresije obično se provodi na temelju kriterija koji su navedeni u Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-5):
Prisutnost simptoma: Osoba mora imati barem jedan od simptoma depresije, poput tuge ili gubitka interesa, veći dio dana, gotovo svakodnevno, tijekom najmanje dva tjedna.
Značajna promjena u funkcioniranju: Simptomi depresije moraju značajno utjecati na sposobnost osobe da normalno funkcionira u svakodnevnom životu, kao što su posao, škola, odnosi ili hobiji.
Isključivanje drugih stanja: Simptomi ne smiju biti uzrokovani drugim medicinskim stanjima, kao što su bolesti štitnjače ili konzumacija psihoaktivnih supstanci.
Anksioznost obilježavaju i prate osjećaji straha, brige, uplašenosti i panike. Neki od najčešćih simptoma su napetost, nemir, prestravljenost, nesigurnost, očekivanje najgoreg ishoda neke situacije i stalno razmišljanje o istom. Kao i kod depresije, pojavljuju se tjelesni simptomi koji su možda čak i izraženiji - osjećaj vrućine, nesigurnost u nogama, nemogućnost opuštanja, vrtoglavica, lupanje srca, osjećaj gušenja, drhtanje ruku, trnjenje, ukočenost, poteškoće s disanjem, usporena probava, bol u mišićima, pritisak u leđima te mnogi drugi.
Vjerojatno ste nakon pročitanih simptoma i smetnji kod anksioznog poremećaja pomislili kako ste se stotine puta osjećali točno tako, no, kao i kod depresije potrebni su određeni kriteriji kako bi se postavila dijagnoza anksioznosti. Sasvim je normalno i uobičajeno ponašati se na gore naveden način u pojedinim situacijama, naravno da se ljudi tako osjećaju 5 minuta pred važan ispit, prije javnog nastupa, prije upoznavanja s roditeljima partnera, itd...
Kako bi se dijagnosticirao anksiozni poremećaj, potrebno je da budu zadovoljeni sljedeći kriteriji:
Prisutnost simptoma: Osoba mora imati stalnu tjeskobu i zabrinutost veći dio dana, gotovo svakodnevno, tijekom najmanje šest mjeseci.
Značajna promjena u funkcioniranju: Simptomi anksioznosti moraju značajno utjecati na sposobnost osobe da normalno funkcionira u svakodnevnom životu.
Isključivanje drugih stanja: Simptomi ne smiju biti uzrokovani drugim medicinskim stanjima, kao što su bolesti štitnjače, konzumacije droge ili alkohola.
Naravno da je priča oko ovih bolesti daleko šira od navedenih simptoma i načina dijagnosticiranja jer postoje podtipovi depresije i anksioznosti te je moguće da osoba u isto vrijeme boluje od oba poremećaja. Cilj ovog teksta je predstaviti razlike kako bi se svi koristili ispravnom terminologijom, ali i proširili svoja znanja, pogotovo zato što više od 250 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od depresije i važno je na nju gledati kao bolest, a ne kao lijenost zbog koje se osobi ne ustaje iz kreveta, ne obavlja osobna higijena ili ne odlazi na posao.
Neizostavno je razumjeti da depresija i anksioznost nisu samo prolazne emocije ili znak slabosti, već ozbiljni mentalni poremećaji koji zahtijevaju odgovarajući medicinski tretman. Depresija može duboko utjecati na svakodnevni život osobe, ometajući njihove aktivnosti, odnose i kvalitetu života. S druge strane, anksioznost izaziva nepodnošljivu tjeskobu, strahove i fizičke simptome koji otežavaju normalno svakodnevno funkcioniranje. Na svima nama je da se educiramo, ne stigmatiziramo, ne osuđujemo i zagovaramo inkluziju! Jednako tako, empatija je neizostavan dio stvaranja podržavajućeg okruženja za osobe koje se bore s različitim medicinskim i psihičkim stanjima.
Comments