Funkcionalni okvir mirovinskog osiguranja je tema koja je na vrhu aktualnosti svake razvijene države svijeta moderne povijesti. Postavljaju se razna pitanja od kojih ćemo izdvojiti svega nekoliko: Je li mirovinski sustav efikasan? Je li pravedan? Kako se prikupljaju sredstva za isplaćivanje mirovina? Zašto su mirovine toliko niske? Mogu li se ikako izboriti za veću mirovinu jednom kada će mi trebati?. Dakako, sva ova pitanja zahtjevaju odgovore no ovdje ćemo se posvetiti primarno posljednjem ali ćemo se osvrnuti i na treće. Znamo da je mirovnski sustav podijeljen na 3 stupa od kojih svaki djeluje na različit način:
I. Stup generacijske solidarnosti
Ovaj stup funkcionira tako da svaki poslodavac iz plaće svakog svojeg zaposlenika uplaćuje 15% bruto plaće u državnu riznicu. Tim sredstvima dalje raspolaže Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) te ta ista sredstva redovito isplaćuje svima koji su ispunili uvjete za mirovinu te ju trenutno primaju.
II. Stup individualne kapitalizirane štednje
Ovaj stup radi potpuno drugačije nego prvi stup. Ovdje nema direktne financijske povezanosti između trenutnih umirovljenika i radne snage kao što je to bilo u prethodno spomenutom. Jedina zajednička stavka je ta da poslodavac uplaćuje jedan dio vaše bruto plaće (5%) no ta sredstva ne idu u državnu riznicu već u jedan od obveznih mirovinskih fondova kojemu ste dodijeljeni. Taj fond onda plasira vaša sredstva na tržište kapitala kako bi povećavao njihovu vrijednost sve dok ne odlučite otići u mirovinu i početi koristiti ušteđena sredstva kao vašu mirovinu. Ukratko, njegova je zadaća osigurati Vam više novca nego što ste ga uplatili.
III. Stup individualne kapitalizirane štednje – dobrovoljni.
Po nazivu nam je odmah jasno da ovaj stup radi bar na sličnom, a možda čak i na istom principu kao i II.stup. To uglavnom i je istina ali postoji jedna bitna razlika. Za razliku od prvog i drugog stupa u koji ste obvezni uplaćivati, ovaj stup je potpuno dobrovoljan i ulaganja u njega ovise isključivo o vašim mogućnostima, željama i dobroj volji.
Uplaćenim sredstvima i dalje upravlja onaj fond za koji ste se odlučili no za razliku od drugog, Vaše uplate ne moraju biti redovite niti istih iznosa.
Sada kada smo se podsjetili kako mirovinski sustav djeluje, idemo se baciti na prvo konkretno pitanje: Ima li smisla ulagati u dobrovoljne mirovinske fondove te ukoliko ima, koji odabrati?
Republika Hrvatska, kao i dobar dio razvijenih zemalja želi polako napraviti tranziciju mirovina sa sustava generale solidarnosti (I.stup) na sustav individualne kapitalizirane štednje (II. i III. stup). U toj inicijativi se podupiru svi građani koji žele pripomoći ovoj promjeni i osigurati svoju buduću mirovinu vlastitim sredstvima tako da im se osiguravaju dodatna sredstva na svaku kunu uplaćenu u dobrovoljne mirovnske fondove. To izgleda ovako: Vama država dodatno uplaćuje 15% iznosa koji ste uplatili u prošloj kalendarskoj godini. Konkretno, to znači da će Vam za svakih 100,00 kuna uplaćenih u 2019.godini država dodati još 15,00 kuna u 2020. i time kontinuirano povećavati količinu sredstava koju vi imate sadržanu kod odabranog fonda. 15% više no što ste uplatili? Ne zvuči loše, zar ne? Ova naizgled investicijska utopija ima jednu “caku” na koju morate pripaziti. Taj dodatak od 15% ima svoje ograničenje u obliku maksimalnog godišnjeg bonusa kojeg možete primiti te on iznosi 750,00 kuna godišnje. To znači da uplatom od 5000,00 kuna godišnje ili 417,00 kuna mjesečno ostvarujete maksimalni potencijal za primanje državnog bonusa. Naravno, možete uplaćivati i više od toga ali ćete i dalje dobiti bonus samo na onih 5000,00 kuna godišnje. Dodatna sredstava su u svakom slučaju pozitivna stavka ovog stupa, no treba pripaziti na ta ograničenja ukoliko Vas ona zanimaju.
Krenimo sad na sljedeću stavku ovog stupa. Za razliku od obveznih stupova u kojima morate čekati ostvareno pravo na mirovinu da bi pristupili Vašim sredstvima, u ovome to nije slučaj. Uplaćenim sredstvima možete pristupiti sa navršenih 55 godina života, neovisno o Vašem radnom statusu. To znači da možete regularno ostati u radnom odnosu i primati ovaj oblik mirovine. Da se ne zabunimo, to što možete podići ta sredstva sa 55 godina ne znači da to i morate. Možete slobodno nastaviti ulagati i podići ta sredstva za nekoliko godina kada se za to odlučite.
Pogledajmo sada ponudu mirovnskih fondova dobrovoljnog osiguranja koja Vam je na raspolaganju. U Hrvatskoj trenutno postoji 8 dobrovoljnih mirovinskih fondova čije je djelovanje dugogodišnje no ovdje ćemo predstaviti samo 6 (novi fondovi Croatia osiguranja su osnovani tek prije 2 godine pa ne smatram da još postoje relevantni podaci za njihovu analizu.)
1. Raiffeisen DMF
Ovaj fond djeluje od 2002. godine te od svog začetka uživa u konstantom godišnjem rastu vrijednosti. U protekle 3 godine godine ima prosječni godišnji prinos od 2.40% a ove godine je Corona kriza utjecala na pad njegove vrijednosti za 3,13%.
2. AZ Profit
Ovaj fond djeluje od 2003.godine te isto tako od začetka uživa u konstantnom godišnjem rastu vrijednosti. U protekle 3 godine ima prosječni godišnji prinos od 1.35% dok je Corona kriza ove
godine utjecala na pad njegove vrijednosti u iznosu od 2,95%.
3. AZ Benefit
Ovaj fond isto kao i AZ Profit djeluje od 2003.godine i jednako uživa u konstantnom godišnjem rastu vrijednosti. U protekle 3 godine ima prosječni godišnji prinos od 1.98% dok je Corona kriza ove godine utjecala na pad njegove vrijednosti u iznosu od 1.02%.
4. Erste Plavi Expert
Ovaj fond je nastao nešto kasnije nego njegovi prethodnici, početkom 2005. Godišnji rast njegove vrijednosti je nešto veći nego ostalima jer se više izlaže rizičnijim instrumentima financijskog tržišta ali zato i jače reagira na krize. Prosječni godišnji prinos u zadnje 3 godine mu je 1.92% (treba uzeti u obzir pad vrijednosti ove godine) dok mu je ove godine vrijednost pala za 6.20%.
5. Erste Plavi Protect
Započeo je radom isto kad i njegov brat, Erste Plavi Expert. Ovaj fond trguje znatno sigurnijim financijskim instrumentima što znači da ima nešto manje godišnje povrate ali zato nema burnih reakcija na krize. Prosječni godišnji povrat u zadnje 3 godine mu je 4,40% te je jedini koji je uspio povećati svoju vrijednosti tijekom ove godine.
6. Croatia osiguranje
Prvi od 3 fonda Croatia osiguranja je svoje djelovanje započeo 2003. dok su njegovi sljedbenici osnovani tek nedavno (2018.). Ovaj je fond od svog osnutka zabilježio najniže ukupno povećanje vrijednosti te je tijekom financijske krize 2008. izbrisao gotovo sve ostvarene prinose. U protekle 3 godine bilježi prosječni rast vrijednosti od 2,40% dok je tijekom ove godine izgubio 1,64%.
Uzeći u obzir fondove koji su ovdje na raspolagajnu, moja preporuka bi bila odlučiti se za jedan od AZ ili Erste fondova. Oni su zabilježili najbolje performanse ne samo od nastajanja već i u prethodnih nekoliko godina te mislim da su najbolja opcija.
Kao zaključak ovog kratkog osvrta ću staviti svoj odgovor na pitanje “mogu li se ikako izboriti za veću mirovinu jednom kada će mi trebati?”. Odgovor je definitivno: Da! Svakako se možete za to izboriti no to će od Vas zahtijevati odricanje jednog dijela vašeg dohotka koji će morati biti uložen u treći stup mirovinskog sustava. Uzmemo li u obzir onaj državni bonus koji dobivate plus činjenicu da svi dobrovoljni mirovinski fondovi skoro svake godine bilježe rast vrijednosti, ovo je vrlo jednostavan način kako možete ne samo uštedjeti određenu količinu novca koju želite već i ostvariti prinose na taj novac – zaraditi na njemu. Ovo nije jedini način kako se možete osigurati za mirovinu ali ga svakako preporučam ukoliko tražite nešto o čemu ne morate voditi nimalo računa osim uplaćivati sredstava koliko želite. Svakako preporučam svima koji se žele dodatno individualno aktivirati oko osiguranja vlastite buduće mirovine i riješiti si eventualne brige koje biste mogli imati oko budućnosti trenutnog sustava.
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.