Eurosong - glazbeni spektakl ili politički skup?

Za mnoge ljubitelje glazbe bliži se najbolji dio godine – Eurosong. Za točno 85 dana u susjednoj Italiji održat će se šezdeset šesto izdanje najpopularnijeg europskog glazbenog natjecanja, a sutra će Hrvatska na Dori birati svog ovogodišnjeg predstavnika. Mnogi gledatelji i fanovi Eurosonga ne znaju političku pozadinu zbog koje je ovo natjecanje nastalo, ali i opstalo, stoga se postavlja pitanje je li suvremeni Eurosong primarno glazbena ili politička manifestacija?


Eurosong je bio zamišljen kao jedno jedinstveno prijateljsko natjecanje između europskih zemalja s ciljem ujedinjenja poslijeratne Europe – umjesto novih svjetskih ratova, države bi se jednom godišnje sukobile u glazbenom okršaju i na taj se način „ispuhale“. Ukratko, Eurosong je originalno bio osmišljen kao politička konferencija. Prvo izdanje ovog glazbenog natjecanja održano je 1956. godine u Švicarskoj – državi koja je u svim europskim sukobima bila potpuno neutralna. Tamo se natjecalo svega sedam država, ali broj se sudionika s godinama povećao pa su se tako natjecanju priključile i neke ne-europske države poput Izraela, Azerbajdžana i Australije.


Očigledno je da se utjecaj ovog glazbenog spektakla proširio i izvan Europe što bi u teoriji trebalo voditi ka miru u svijetu, no u praksi to baš i nije tako. Naime, u zadnjem desetljeću postojalo je mnogo tenzija između zemalja koje su se odrazile i na Eurosong. Najpoznatiji pokreti protiv održavanja ovoga natjecanja odvili su se 2019. godine kada se natjecanje trebalo održati u Tel Avivu u Izraelu u vrijeme tamošnje političke krize i nemira. Također, izbor domaćina Eurosonga postala je stvar vanjske politike sudionika, neke su zemlje iz diplomatskih razloga čak odbile sudjelovati na natjecanju.


Zanimljivo je vidjeti kako se politička ideologija Eurosonga očitovala i u glazbenom smislu. Čini se da je danas nemoguće pobijediti na Eurosongu samo s odličnom pjesmom i vizualnim spektaklom, treba postojati i neka politička kontroverza. 2014. godine pobijedila je Austrija s pjesmom Rise like a phoenix u izvedbi bradate drag queen senzacije i tako potaknula debatu o pravima LGBTQ+ zajednice. Dvije godine kasnije pobjedu odnosi Ukrajina s pjesmom 1944 koja progovara o etničkom čišćenju Krima i aludira na rusku aneksiju 2014. godine. Pobjednica 2019. godine s pjesmom Toy koja je predstavljala Izrael inspiraciju za pjesmu pronašla je u #MeToo pokretu.


No, vratimo se na ovogodišnje natjecatelje Dore i njihove pjesme. Prošlogodišnji pobjednici, grupa Måneskin, osvojili su europsku publiku svojom karizmom i posebnošću glazbenog izričaja, a tko će ove godine osvojiti srca hrvatske publike i time predstavljati Lijepu našu u Torinu? I ove godine po svemu sudeći možete očekivati mnogo klasičnih pop dance pjesama koje nas svakodnevno prate na valovima radija, ali svoje su mjesto u natjecanju pronašli i poneki inovativniji ritmovi. Sudeći prema pobjedničkim pjesmama Eurosonga zadnjih deset godina, najveće šanse za pobjedu imaju upravo one pjesme koje su po nečemu drugačije, zanimljivije i posebnije od drugih bilo to u glazbenom ili političkom smislu.


Zato dobro pazite za koga ćete sutra glasati i pomno istražite sve kandidate. U našoj državi skandala i kontroverza ima više nego stanovnika i možda nas baš jedan od njih može dovesti do dugo iščekivane pobjede na Eurosongu.



#glasstudenta #glazba #politika #eurosong #dora