Gdje su nestale stare dosadne vijesti?

Updated: Apr 17

Kao što smo prethodnih nekoliko tjedana mogli čuti preko televizije, tiska i online medija, „koronakriza“ ponovno oživljava svoj stari sjaj. U svijetu i u Republici Hrvatskoj broj zaraženih koronavirusom u uzlaznoj je putanji koju nismo vidjeli od prosinca. Dakako, medijsko pokrivanje tog problema nije se mnogo promijenilo od tada, ili možda ipak jest?



Od neslavnog lockdowna koji je započeo u ožujku prošle godine, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, ostao je gorak trag koji je vidljiv u društvu. Manjak društvenih kretanja, sam po sebi, neizbježno je utjecao na svijest ljudi i generalno mentalno zdravlje - čak i ne ulazeći u gospodarsko i ekonomsko pitanje. Tu se otvara problematika odgovornosti medija prema društvu. Koliko je svakodnevno zasipanje informacijama, koje su više ili manje stavljene u kontekst problema s kojim se susrećemo( pandemija), dobro i potrebno društvu, razmotrit ćemo kroz nekoliko redaka.


Brojke i/ili statistika?


Na službenoj Vladinoj stranici objavljen je broj ukupno zaraženih koronavirusom, oporavljenih te preminulih od veljače 2020. Broj slučajeva je 300.900, broj oporavljenih je 279.151, a umrlih 6.442. Zvuče li ove brojke zastrašujuće? Što nam one poručuju? Ne znamo. Na kome je da ih interpretira? Na medijima. Na medijima jest da ih stave u kontekst te izvažu što će od tih informacija prenijeti svojoj publici. Umjesto toga, svakodnevno primamo hladan izvještaj o broju zaraženih.


Koronavirus jest stvarna stvar. Koronavirus jest opasan. Koronavirus nije nešto s čime smo se prije susreli. Imajući to na umu, trebamo tome pristupati razumno i odgovorno.


Prenositi brojeve ne uzevši u obzir statistiku, tj. koliki postotak zaraženih zaista ima simptome, i koliki je postotak smrtnosti isključivo od tog virusa, nije pretjerano smisleno. Stvarajući paniku, manipuliramo. Na stručnjacima u području medicine je da analiziraju i daju svoje stručno mišljenje. Na televiziji i tisku je da to stručno mišljenje stave u okvir onoga čega je javnost potrebita.


Iščitavajući najčitanije članke na internetu (onih medija koji su i u tiskanom obliku), možemo zaključiti da je naglasak svake vijesti na brojevima. Također, drugih vijesti gotovo da i nema. Naravno da su vijesti vezane za pandemiju trenutno važne, ali svakodneni život odvija se i usprkos njoj. Iako se većina događanja odgodilo ili otkazalo, neka se i dalje održavaju online, čime ne gube bitnost. Tijekom pandemije mnogo je ljudi izgubilo poslove i financijsku stabilnost. S time su mnogi od njih, u svojoj poteškoći, osmislili nove planove kako bi Hrvatska ponovno mogla stati na noge. Nažalost, za te vijesti ne čujemo. Zatrpani smo generalno nepotrebnim informacijama. Koliko je u kojoj županiji zaraženih, koliko je ovoga ili onoga. Dok i dalje bitne vijesti dobiju pokoju karticu sadržaja na dnu stranice nekog portala.



Trebamo biti obaviješteni o tome kakvo je stanje u vezi pandemije u svijetu i Hrvatskoj. Dakako da treba prenositi odredbe i mjere Stožera civilne zaštite kako bi ih se ljudi mogli pridržavati. Samo, u svemu tome ne trebamo dati medijskog prostora strahu i panici. Moramo se sjetiti da i izvan pandemije i nepogodnih uvjeta i dalje postoji onaj naš stari dosadni okvir vijesti. O vladajućima i oporbi, o herojskim djelima malih građana, o postignućima naših vrhunskih sportaša, znanstvenika i umjetnika. Ne bismo trebali ni zaboraviti na naše školarce koji uvijek imaju neku pametnu za reći na početku školske godine. Ili, koji novi ekološki projekt koji su tek započeli. Ljudi smo, i ništa ljudsko ne bi nam trebalo biti strano. Niti dobro, niti loše. Možda se u ovim malo zahtjevnim vremenima trebamo odmaknuti od onoga da je negativna vijest uvijek „bolja“. Možda nam sada zaista treba malo boljih vijesti.



177 views0 comments

Recent Posts

See All