Suvremeno shvaćanje socijalne inteligencije odnosi se na sposobnost pojedinca da uspješno percipira, razumije, upravlja i prilagođava svoje ponašanje u socijalnim situacijama. Najkraće rečeno, socijalna inteligencija je razumijevanje vlastitih i tuđih postupaka. Pojam socijalne inteligencije prvi put je upotrijebljen 1920. godine kada ju je spomenuo Edward Thorndike, jedan od najvećih američkih psihologa, kako bi opisao sposobnost pojedinca da razumije i upravlja drugima. Naravno, to prvotno poimanje socijalne inteligencije evaluiralo je kroz istraživački rad mnoštva psihologa i srodnih stručnjaka tijekom vremena.
Koji su konkretni pokazatelji da je netko “socijalno” inteligentan”?
Neophodno je pokazati razumijevanje tuđih emocija - kolega na sastanku izgleda zabrinuto, odsutno, tjeskobno ili pasivno i umjesto da ignoriramo njegovo stanje, priđemo mu i kažemo da smo primijetili njegov govor tijela, te mu pružamo priliku da verbalizira svoje ponašanje ukoliko želi. Na taj način iskazujemo empatiju i brigu za drugu osobu.
Nadalje, prilagodba na različite društvene kontekste - za uspješno odrađen posao, trgovački putnik treba prilagoditi komunikacijski stil i način ponašanja tijekom sastanka s partnerima iz različitih kultura. Kada trgovački putnik ne bi bio svjestan potrebe za prilagodbom ponašanja i obrazaca komunikacije, vrlo vjerojatno ne bi učinkovito obavljao svoj posao. Zatim, učinkovito komuniciranje - team leader projekta u studentskoj udruzi pažljivo sluša mišljenje svakog člana uvažavajući ideje bez ignoriranja ili omalovažavanja.
Važno je i razlikovanje socijalne percepcije od predrasuda - nitko nije odcijepljen od predrasuda i svi ih imamo. Ono u čemu se očitava socijalna inteligencija u ovom kontekstu je prepoznavanje vlastitih predrasuda i reguliranje reakcija. Na primjer, osoba koja ima predrasude prema određenoj etničkoj skupini može imati iskrivljenu percepciju članova te skupine, interpretirajući njihovo ponašanje na način koji potvrđuje postojeće predrasude.
Krucijalna je i mogućnost rješavanja konflikata - tijekom izrade prezentacije za faks, dvije kolegice ne nalaze zajednički jezik. U cilju da njihovo neslaganje dalje ne eskalira, otvoreno razgovaraju i uvažavanjem međusobnih preferencija pronalaze kompromisno rješenje i konstruktivan način za daljnji zajednički rad.
Naravno, postoji još mnoštvo odrednica koje upućuju na to da je netko socijalno inteligentan, ali ih nema smisla sve nabrajati, već se osvrnuti na neke učinkovite načine unapređenja iste.
Pokažite zainteresiranosti za druge
Aktivno slušajte (ne prekidajte druge dok pričaju i neverbalnim znakovima im signalizirajte da cijenite i poštujete ono što govore)
Uočite tuđe potrebe (trudite se razumjeti tuđe emocije i misli, te se ponašajte u skladu s njima)
Razvijajte empatiju (pokušajte se staviti u “tuđe cipele”)
Razmislite prije nego što nešto kažete (prije verbaliziranja dajte si 2-3 sekunde da razmislite o tome kako vaše riječi mogu utjecati na nekoga, impulzivnost nije uvijek dobra ideja!)
Budite autentični i asertivni ( iskreni, ali na način da nikoga ne povrijedite)
Otvorenost i prihvaćanje (stvarajte okruženje oko sebe u kojemu drugi mogu otvoreno komunicirati bez osude)
Prilagodljivost (kada ulazite u nove socijalne okoline, upoznajte se s pravilima i normama kako biste potaknuli otvorenost prema različitim iskustvima)
Ovo su samo neki od načina koji su preporučeni za konstruktivno funkcioniranje u društvu i unapređenje socijalne inteligencije.
Comments