Zanima vas ulaganje? Želite zaraditi ali ne znate kako? Strah vas je jer ne posjedujete dovoljno znanja? Ako su odgovori na prethodna pitanja da onda se nalazite na pravom mjestu. U nastavku ću vam predstaviti jednu opciju ulaganja, a to su Investicijski fondovi. Objasnit ću što su investicijski fondovi, koje vrste postoje, osnovne informacije i pojmove koji se vežu uz njih. Što su investicijski fondovi? Investicijske fondove definiramo kao institucionalne investitore koji prikupljaju novčana sredstva od široke javnosti i plasiraju ih u kratkoročne i dugoročne instrumente s ciljem ostvarivanja prinosa. Najčešće se javljaju kao otvoreni investicijski fondovi što znači da je broj udjela neograničen tj. svakom kupnjom stvaraju se novi udjeli koje mogu kupiti svi zainteresirani. Cijena udjela se formira tako da tržišnu vrijednost fonda umanjenju za obveze podijelimo s brojem izdanih udjela. Uz sva ulaganja se vežu određene prednosti i mane pa ni ovdje to nije iznimka. Prednosti ulaganja bi bile: jednostavnost, visoka likvidnost jer društvo koje upravlja fondom ih je dužno otkupiti na zahtjev po tekućoj cijeni, raspodjela rizika i profesionalno upravljanje imovinom od strane stručnjaka. Nedostaci ulaganja su: sredstva nisu osigurana od strane DAB-a, trošak ulazno/izlaznih naknada, naknada za upravljanje i plaćanje poreza na osnovi kapitalnih dobitaka. Vrste fondova Osnovna podjela je ona prema motivima i ciljevima ulaganja, a prema njoj razlikujemo dioničke, obvezničke, novčane i mješovite fondove. Dionički fondovi kao što njihovo ime govori najveći dio imovine ulažu u dionice i zbog toga u njima se ostvaruju najveći potencijalni prinosi ali i gubici. Preporučeno vrijeme ulaganja se razlikuje od fonda do fonda, ali najčešća preporuka je ulaganje na rok dulji od 3 godine. Trenutno u Hrvatskoj imamo 23 fonda ove vrste i za njih sve je karakteristično da su u ovoj godini za vrijeme početka ove krize doživjeli velike gubitke koji su se u prosjeku kretali od 25% do 35%. Nakon toga kreće oporavak i neki od njih će ovu godinu čak završiti s pozitivnim prinosom ali velika većina će u 2020. godini ostvariti negativan prinos. Fondovi koji većinu svoje imovine ulažu u obveznice donose nam relativno manje prinose nego što je slučaj s dioničkim fondovima ali se zato uz njih veže i manji rizik ulaganja. Trenutno je u svijetu prisutan trend pada kamatnih stopa na obveznice i to će se gotovo sigurno odraziti na pad prinosa u ovom tipu ulaganja u budućnosti. U Hrvatskoj je za rad registrirano 11 fondova, a za njih je karakteristično da tijekom ove godine nisu doživjeli tako značajne šokove i većina njih će godinu završiti s minimalnim prinosom. Novčani investicijski fondovi se smatraju izrazito sigurnom investicijom jer većinu imovine ulažu u kratkoročne i visoko likvidne instrumenta poput: trezorskih zapisa , depozita, sporazuma o reotkupu i bankovnih akcepata . Zbog minimalnog rizika koji nastaje u ovoj investiciji potencijalni prinos je vrlo nizak(najčešće do 1% godišnje). Zbog niskog prinosa u RH je zadnjih godina bio prisutan trend povlačenja imovine, regulativa je postajala prezahtjevna za društva koja upravljaju fondovima što je rezultiralo promjenom i prelaskom u malo rizičniju kategoriju naziva kratkoročni obveznički fondovi. Prelaskom se povećao rizik ulaganja ali još uvijek je manji nego kod dioničkih i klasičnih obvezničkih fondova te je došlo do promjene preporučenog roka ulaganja s nekoliko tjedana na nekoliko mjeseci. Mješoviti fond nam predstavlja kombinaciju ulaganja većine imovine u obveznice i dionice, ali s naglaskom na obveznice u koje se ulaže veći postotak sredstava. On zapravo predstavlja neku sredinu rizičnosti i povrata na ulaganje odnosno potencijalni prinos i rizik su manji nego kod dioničkih, a veći nego što je slučaj kod obvezničkih fondova. Temeljni dokument i indikatori Temeljni dokument koji se izdaje prije osnivanja investicijskog fonda je prospekt i za njega možemo reći da je to „sveto pismo“ za zainteresirane ulagače. On sadrži temeljne informacije o vrsti fonda, strukturi i strategiji ulaganja, ciljevima fonda, naknadama i rizicima. U prospektu su detaljno opisani rizici koji mogu nastati tijekom ulaganja poput: valutnog, kreditnog, tržišnog, kamatnog i rizika likvidnosti te ostalih rizika. Također vrlo bitno poglavlje unutar samog prospekta je ono o naknadama. Unutar tog poglavlja su opisane ulazne i izlazne naknade, naknade za upravljanje i naknade depozitaru koje izazivaju određene troškove i zbog toga ih je potrebno detaljno proučiti jer svaki fond ih obračunava u različitom obujmu. Jednostavno rečeno svi zainteresirani za ulaganje u neki fond prije donošenja odluke obvezni su pročitati prospekt kako bi se upoznali s načinom i specifičnostima poslovanja izabranoga investicijskog fonda. Prije donošenja odluke poželjno je još obratiti pozornost na indikatore: Sintetički indikator rizika i prinosa(SRRI) i indikator rizičnosti vrijednosti(VaR). SRRI se temelji na povijesnom kretanju vrijednosti udjela u posljednjih 5 godina i prikazuje volatilnost(oscilacije) međuodnosa rizika i prinosa. Indikator se kreće na skali od 1 do 7 , što se više približavamo 7 to je očekivani prinos veći ali istodobno je i rizik veći. Prilikom tumačenja treba uzeti u obzir da se radi o povijesnim podacima i da se međuodnos prinosa i rizika u budućnosti može mijenjati. VaR nam označava maksimalni gubitak koji je moguć pri određenoj razini pouzdanosti procjene u određenom razdoblju. Pomoću njega se mjeri tržišni rizik kojem je portfelj izložen. Najčešće se računa za razdoblje od mjesec dana uz 95% pouzdanosti. Na primjer ako je VaR=3.5% to znači ako imamo portfelj u vrijednosti 10.000,00 kn s vjerojatnošću od 95% možemo očekivati da vrijednost portfelja može pasti za maksimalno 350,00 kn unutar mjesec dana pri normalnim tržišnim uvjetima. Na kraju pregleda ovih osnovnih informacija želim vam poručiti ako se odlučite za ulaganje obavezno proučite i analizirajte sve dostupne informacije, a posebno obratite pažnju na detalje jer detalji čine razliku.
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.