Svaki student se u svome obrazovanju redovito susreće s problemom motiviranosti za učenjem, pisanjem seminara i ostalim fakultetskim obvezama koje nisu uvijek primamljive. To je posebno izraženo nakon ljetne stanke, kada smo se više ili manje opuštali, nismo imali nekakvih pretjeranih obveza te smo bili slobodniji nego tijekom akademske godine.
Kako akademska godina započinje, ujedno započinju i gužve u rasporedu, pisanje bilješki, ispunjavanje praznog hoda između predavanja, pretraživanje literatura, a između ostalog i odabir tema i pisanje seminarskih radova. Iako studenti dobro poznaju stare recepte za uspješno i kvalitetno napisan seminar, bilo bi dobro podsjetiti se na neke, ali možda i upoznati nove. Pa krenimo!
Savjet koji smo vjerojatno najčešće čuli tijekom svoga školovanja je - kreni na vrijeme i kasnije nećeš imati toliko posla. Iako taj savjet zvuči vrlo jednostavno, u praksi i nije baš uvijek tako.
Na početku godine studenti su odmah zatrpani mnoštvom novih informacija i zadani su im brojni zadaci. U svemu tome, ne nađe se uvijek vremena za „na vrijeme“. Uostalom, možemo započeti odmah nakon zadavanja teme seminarskog rada i svejedno ne dovršiti do 23.59 dana roka predaje. Stoga, preoblikovala bih taj savjet u preporuku da, kada krećemo s pisanjem seminarskoga rada, prvo procijenimo u kojem smo trenutku dana i dijelu semestra najaktivniji i imamo najveću koncentraciju. Nekome će to zaista biti tri dana prije roka predaje, a nekome na početku semestra. Stoga, nije potrebno uspoređivati se s drugima i njihovim uspjehom, već je potrebno slušati svoje potrebe i način na koji naš osobni intelekt funkcionira. Naravno, osluškivanje treba samo prethoditi našoj pravoj akciji u pisanju kada procijenimo da je nama za to vrijeme.
Ono što bih također voljela napomenuti je važnost unutarnje motivacije. Često, kada dobijemo neku temu koja nam nije posebno zanimljiva niti privlačna, odgađamo pisanje seminara o toj temi. Ipak, ako studiramo nešto do čega nam je iole stalo, uvijek ćemo uspjeti pronaći nit koju možemo povezati s onime što nam je zanimljivo. Moguće da je taj seminar prilika da nešto novo i drugačije dohvati našu pozornost. Iskoristimo tu priliku! Ako promatramo dobivenu temu kao ulaz u nešto nama neotkriveno, možemo u sebi probuditi znatiželju, a samim time i afinitet prema većem znanju.
Možda zato što nam je obrazovanje predstavljeno kao nešto dosadno i ukalupljeno, generalno nemamo motivaciju zapravo studirati, upijati znanje. Pokušajmo izaći iz toga okvira i usudimo se biti iznadprosječni - svoji!
Evo i nekoliko konkretnijih koraka pri ostvarenju tog cilja:
1. Konzultirati se s profesorom o literaturi koja bi bila najprikladnija (an e-mail should do the trick).
2. S obzirom na temu, odrediti ključne riječi prema kojima ćemo određivati važnost sadržaja literature.
3. Paralelno s proučavanjem literature, zapisivati stranice na kojima nam se nalaze ključni citati (šareni marketi su must have).
4. Odrediti točno vrijeme kada ćemo raditi na seminaru (pretraživanje izvora, raspisivanje sadržaja, sve što spada pod rad na seminaru) i odnositi se prema tom terminu kao prema sastanku na kojem trebamo biti od početka do kraja.
5. Prihvatiti da je u redu ako nam ne ide i samo nastaviti dalje kao da smo već napisali pola seminara.