Nalazimo se na vratima mjeseca lipnja, već pet mjeseci je iza naših leđa. Nazivi mjeseca korišteni su u našoj svakodnevici, no koliko smo često zapravo zastali i zapitali se kako su mjeseci u hrvatskom jeziku uopće dobili svoje ime?
Na neka od njih zaista nije teško dati odgovor, no pojedini izazivaju pomutnju i zbunjenost.
Pred tobom se nalazi popis naziva mjeseci i korijen riječi iz kojih su nastali.
No, važno je napomenuti da se mnogi i dandanas dvoume oko njihovog nastanka!
Siječanj – naziv dobio prema glagolu sjeći. To je mjesec u kojem se siječe šuma, ali i hladnoća
Veljača – naziv je dobio prema glagolu oveljiti se, što znači oduljiti se
Ožujak – naziv je dobio prema riječi lagati (lažuc, lžuj)
Travanj – naziv je dobio zbog toga što u tom mjesecu niče trava
Svibanj – naziv sviba znači ili drvo ili vrsta grma koje u tome mjesecu cvate. Prije se među starim narodom nazivao i cvijetanj jer sve cvijeta
Lipanj – naziv je dobio prema lipi koja u tom mjesecu cvate
Srpanj – naziv je dobio po košnji žita srpom
Kolovoz – naziv je dobio po kolima jer se u tome mjesecu žito i ostali poljodjelski proizvodi kolima voze s polja
Rujan – naziv rujan dolazi od riječi ruj što znači žut, žućkast, crven, crvenkast; drugo je moguće podrijetlo od riječi revati se (pariti se); treće je moguće podrijetlo od riječi reu (ru) što označava riku
Listopad – naziv je dobio po padanju lišća s drveća što je najočitije baš u tom mjesecu
Studeni – naziv je dobio po nagloj studeni, hladnoći koja počinje u tom mjesecu
Prosinac – naziv je dobio prema riječi siv, tmuran što je obilježje toga mjeseca; drugo je moguće podrijetlo od riječi prositi jer se tada išlo u prošnju mladih djevojaka; treća mogućnost je da je naziv dobio od riječi prositi u smislu prošnje siromaha koji su obilazili kuće kako bi se ugrijali i nešto pojeli.
(Izvor: dr. Tomislav Jelić i Barka Marjanović)
Ima smisla, jel' da?
Valja napomenuti da su narodni hrvatski nazivi za mjesece nastali vrlo rano, a pisana ih povijest potvrđuje već sredinom 15. stoljeća. I neki drugi narodi, a posebice slavenski, kao Česi, Slovaci i Poljaci koriste narodne nazive za mjesece. Primjerice, Srbi ih uopće ne poznaju, već se koriste međunarodnima. S druge strane, sličnost narodnih naziva za mjesece koje koriste slavenski narodi s hrvatskim nazivima mogu uzrokovati pomutnju. Kao primjer uzet ćemo mjesec srpanj koji je kod nas Hrvata sedmi mjesec, dok je srpen kod Čeha osmi mjesec.
I za kraj, osvježimo pamćenje i prisjetimo se što jedan mjesec zapravo označava. Mjesec je vrijeme potrebno da jedini prirodni Zemljin satelit (Mjesec) jedanput obiđe oko Zemlje, a to kretanje traje približno 30 dana.
Danas je 30. dan mjeseca svibnja i Mjesec je upravo obavio svoj posao – došao je kraju svoje putanje.
Pa tako i ovaj članak!