Kako su mjeseci dobili svoje ime u hrvatskom jeziku?

Nalazimo se na vratima mjeseca lipnja, već pet mjeseci je iza naših leđa. Nazivi mjeseca korišteni su u našoj svakodnevici, no koliko smo često zapravo zastali i zapitali se kako su mjeseci u hrvatskom jeziku uopće dobili svoje ime?





Na neka od njih zaista nije teško dati odgovor, no pojedini izazivaju pomutnju i zbunjenost.





Pred tobom se nalazi popis naziva mjeseci i korijen riječi iz kojih su nastali.

No, važno je napomenuti da se mnogi i dandanas dvoume oko njihovog nastanka!


Siječanj – naziv dobio prema glagolu sjeći. To je mjesec u kojem se siječe šuma, ali i hladnoća

Veljača – naziv je dobio prema glagolu oveljiti se, što znači oduljiti se

Ožujak – naziv je dobio prema riječi lagati (lažuc, lžuj)

Travanj – naziv je dobio zbog toga što u tom mjesecu niče trava

Svibanj – naziv sviba znači ili drvo ili vrsta grma koje u tome mjesecu cvate. Prije se među starim narodom nazivao i cvijetanj jer sve cvijeta

Lipanj – naziv je dobio prema lipi koja u tom mjesecu cvate

Srpanj – naziv je dobio po košnji žita srpom

Kolovoz – naziv je dobio po kolima jer se u tome mjesecu žito i ostali poljodjelski proizvodi kolima voze s polja

Rujan – naziv rujan dolazi od riječi ruj što znači žut, žućkast, crven, crvenkast; drugo je moguće podrijetlo od riječi revati se (pariti se); treće je moguće podrijetlo od riječi reu (ru) što označava riku

Listopad – naziv je dobio po padanju lišća s drveća što je najočitije baš u tom mjesecu

Studeni – naziv je dobio po nagloj studeni, hladnoći koja počinje u tom mjesecu

Prosinac – naziv je dobio prema riječi siv, tmuran što je obilježje toga mjeseca; drugo je moguće podrijetlo od riječi prositi jer se tada išlo u prošnju mladih djevojaka; treća mogućnost je da je naziv dobio od riječi prositi u smislu prošnje siromaha koji su obilazili kuće kako bi se ugrijali i nešto pojeli.


(Izvor: dr. Tomislav Jelić i Barka Marjanović)


Ima smisla, jel' da?