Kreativni boravak: sajam rukotvorina u dvorištu Vintagea

Topla i sunčana, nadolazeća subota u Zagrebu savršen je dan za prošetati se i popiti kavu ili osvježavajuće pivo na otvorenome, a možda čak i počastiti se nekim mini shoppingom ususret nove akademske godine. Što ako ti kažem da sve to možeš obaviti na jednome mjestu, a k tome i upoznati nove i zanimljive ljude? Zaputite se u Savsku 160 u razdoblju od 10 do 17 sati i posjetite Kreativni boravak, prema riječima suorganizatorice Margite Bralić „najnoviji i jedinstven sajam rukotvorina u Zagrebu“.




1. Što sve posjetitelji mogu očekivati na sajmu rukotvorina simpatičnog imena Kreativni boravak?


Kreativni boravak održava se u predivnom ljetnom dvorištu Vintage Industrial Bara, a na njega su dobrodošli svi. Budući da su izlagači mali obrtnici i drugi lokalni kreativci te da ćemo organizirati raznolike radionice i predavanja u kojima posjetitelji mogu sudjelovati, vjerujemo da će se na sajmu pronaći nešto zanimljivo za svakoga. Samo neki od proizvoda koje na njemu možete kupiti su: ukrasi za dom, modni dodatci, odjeća te kozmetika. Od radionica istaknula bih tisak termo folijom jer se radi o suradnji dva naša člana: Posjetitelji će na sajam moći donijeti komad odjeće ili torbu koja im je dosadila i sami otisnuti jedan od crteža s eko porukom na njih. Više detalja o događanju možete pročitati na našem Facebook eventu, a na sajam ste dobrodošli u subotu od 10 do 17 h.



Margita je kreativna, simpatična i ambiciozna vlasnica malog obrta Smole čovječe (@smola_covjece) te jedna od osnivačica udruge ArtiZanat, a ovako nam se predstavila:


Ja sam Margita, imam 23 godine i trenutno imam dva zanimanja. Jedno je izrada nakita od epoxy smole i njegova prodaja na Instagram profilu @smola_covjece, a drugo je rad u ArtiZanatu. Ono što ih povezuje su osjećaji koje sam razvila prema lokalnoj proizvodnji i umjetnosti, a nadam se da će ih i posjetitelji sajma osjetiti u subotu.



2. Možeš li našim čitateljima reći nešto više o udruzi ArtiZanat (@art.i.zanat)?


Udruga ArtiZanat nastala je u travnju ove godine, a budući da je grassroots, odnosno lokalna, osnivači su troje kreativaca iz Zagreba: Marta Raljević, Viktor Mršić i ja, Margita Bralić. Vjerujem da će se svatko tko je pokušao živjeti od svojeg kreativnog rada u Hrvatskoj složiti da je to trenutno veoma teško i da važnost rukotvorstva zaslužuje veću pažnju. Tako smo mislili i mi, no prepoznali smo i neke načine kojima bi se taj problem mogao ublažiti. Organizacija sajmova posvećenih isključivo rukotvorinama, sastanaka, edukacija i radionica samo su neke aktivnosti koje obrtnicima stvaraju nove prilike za napredovanje u poslovanju, gradu služe kao kulturni sadržaj i turistička atrakcija, a građane educiraju o kreativnim zanimanjima. Jedna od stvari koja nam je iznimno važna i uvijek na umu u djelovanju je povezanost male proizvodnje i održive proizvodnje, a time i briga o okolišu koji zaslužuje puno više od onoga s čime smo ga u novijoj povijesti suočili. Kupnjom od malih obrtnika kupac zna što stoji iza svakog proizvoda, može komunicirati s onim koji ga je oblikovao i lakše podržati ono što mu je važno nego kada se odluči na kupnju koja uključuje masovnu proizvodnju. Do sada smo tim principima privukli 150 članova, čime smo vrlo zadovoljni s obzirom na kratak rad udruge. Naravno da se učlaniti može bilo tko tko kreativno stvara ili je mali obrtnik i volio bi postati dio naše zajednice. Više o učlanjenju možete saznati na našoj web stranici.


3. Ovo nije prvi Kreativni boravak koji će se održati u subotu – kakvi su dojmovi s prošlog sajma?

Prošli Kreativni boravak je, sa zadovoljstvom mogu reći, nadmašio moja očekivanja. Obrtnica sam već više od dvije godine, bila sam na mnogim sajmovima i iako sam imala divna iskustva, ovaj je bio nešto sasvim novo i posebno. Možda sam pristrana kao jedna od organizatora, no čini mi se da je izlagačima bilo ugodno, atmosfera je s lakoćom privlačila znatiželjne prolaznike i radovi na štandovima su me oduševili. No, bolje da to pitamo same izlagače.


4. Koje je tvoje mišljenje o poziciji malih obrtnika u Hrvatskoj? Smatraš li da je pandemija iznjedrila nove kreativce ili oštetila hrvatsku arts&crafts scenu?

Vjerujem da su mali obrtnici budućnost proizvodnje i da zaslužuju mnogo više od onoga što trenutno dobivaju. Državne i gradske potpore ne moraju biti samo financijske prirode - obrtniku od velike pomoći može biti i jeftiniji najam prostora, lakša registracija obrta, manja davanja državi, veća podrška kulturnim centrima i slično. Osim toga, važni su i podrška i razumijevanje bliskih osoba. Iako se na putu

prema uspješnom poslovanju nalazi mnogo prepreka, njih je osjetno lakše svladati uz potporu i ohrabrenje prijatelja i obitelji.

Mislim da je broj malih obrtnika u svijetu naglo porastao za vrijeme prve karantene - možda se više ljudi odvažilo započeti jer je radilo od kuće i stvorilo se više vremena za unaprjeđenje dotadašnjeg hobija. Možda smo shvatili koliko je sve što nas okružuje krhko i da vrijeme koje imamo možemo uložiti u nešto što volimo. A možda je i nešto treće. U svakom slučaju, scena se obogatila i nadam se da će nastaviti u tom smjeru jer je oko nje gotovo opipljiv osjećaj osvježenja i obnove.


5. Nadovezujući se na olakšanje rada naših kreativaca, na koje sve načine možemo

podržati njihov rad?


Postoji mnogo načina na koje se može podržati kreativca osim same kupnje njegovog rada. Širenje riječi među poznanicima, ostavljanje lijepih komentara i recenzija, davanje konstruktivne povratne informacije o proizvodu ili posjećivanje sajmova i drugih događanja neki su od njih. Pritom je bitno vjerovati da oni mogu doseći svoje ciljeve takvim radom. Jedan dobar primjer vjerovanja u kreativce je prepuštanje odluke o postavljanju cijene proizvoda onome tko ga je izradio. Jedino sam kreativac zna koliko je vremena i truda uloženo, što mu je trenutno najpotrebnije i kakav dojam želi ostaviti kupcima. Iako se najčešće radi o dobroj namjeri, traženje viših ili nižih cijena obrtnika može navesti na mnogo propitkivanja odluka koje je već davno donio ili obeshrabrenja. Dakle, što više vjerujemo u to da se može živjeti od umjetnosti, to će i lakše biti to činiti.