Kako bih ukratko objasnio ovu kompleksnu temu prvo trebamo shvatiti nekoliko osnovnih pojmova. Prvo i osnovno što je banka? kako posluje? koji su glavni bankovni proizvodi?
Banka je profitna organizacija kojoj je core business nuđenje financijskih usluga. Tradicionalne usluge banke svode se na primanje depozita, koji su joj i izvor sredstava, te davanje kredita iz depozita, te pružanje usluga novčanih transakcija. Banke nude različite proizvode koji su fokusirani na poduzeća, stanovništvo ili na državu.
Krediti i depoziti su dva glavna bankarska agregata. Depoziti su osnovni izvor financiranja banaka, a krediti glavni bankarski proizvod.
No, kako zaključiti jel banka vodi ekspanzivnu ili restriktivnu politiku unutar neke zemlje? Koristiti ćemo jedan od brojnih pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banke. Količnik kredita i depozita (eng. loan to deposit ratio, LtD), je jedan od brojnih pokazatelja kojim se mjeri likvidnost banaka (LtD se može pomnožiti i sa 100). Što je LtD niži banka je likvidnija, a vrijedi i suprotno ako je LtD iznad 100 banka je proizvela više kredita nego što ima depozita, čime se izlaže višem riziku likvidnosti (tj. riziku od nelikvidnosti), ukoliko deponenti/štediše naglo počnu podizati depozite. LtD je i mjera kreditnog rizika sa aspekta vjerovnika banaka. Kreditni rizik u ovome slučajuje je rizik da će vjerovnici ostati bez depozita i štednje koju drže kod banaka. Ako banka ima ekstremno visok LtD njen poslovni model bi mogao biti rizičan za vjerovnike. LtD se može promatrati i kao mjera opreznosti/konzervativnosti poslovanja banaka, ili bankarskog sistema u cijelini. Što je LtD niži banka je konzervativnija, a njen model poslovanja oprezniji. Takva banka vodi više računa o sigurnosti štednih uloga, nego banka koja ima visok LtD. LtD predstavlja i mjeru restriktivnosti/ekspanzivnosti kreditne politike banaka. Ako banka ima LtD iznad 100 može se reći da je njena kreditna politika ekspanzivna, a ako je LtD ispod 100 pred nama je banka koja je uvela restrikcije na transformaciju depozita u kredite te vodi restriktivnu politiku.
Analizirajući aktive i pasive hrvatskih banaka, visinu i strukturu kreditnih plasmana kao najznačajnijeg dijela ukupnih plasmana te strukturu upotrebe ostvarenih novih depozitnih, kreditnih i vlastitih izvora banaka u razdoblju od 2000. do 2006. godine utvrđujući da je kreditna politika bila vrlo neujednačena, netransparentna i da su se banke snažno orijentirale na kreditiranje stanovništva, a smanjile intenzitet kreditnog financiranja trgovačkih društava. Takva politika bankama je donijela visoku zaradu i poboljšanje kvalitete aktive, ali su izostali odgovarajući dugoročni učinci multiplikacije kredita i depozita kao i potrebni pozitivni učinci na poslovanje i razvoj gospodarstva.
Tako i danas vidimo masovni rast nenamjenski gotovinskih kredita na kojima banke ostvaruju visoku dobit. Banke ih dragom voljom plasiraju stanovništvu koji nisu kreditno sposobni za povoljnije opcije kreditiranja. Osoba B dođe u banku i želi podići stambeni krediti kako bih si riješila stambeno pitanje, započela samostalan život, možda osnovala obitelj. Banka vas provede kroz ekspertni sustav koji potom procijeni da niste kreditno sposobni te vam bankar kaže kako mu je žao ali vam ne može odobriti stambeni kredit od 2.2 do 3.0% kamata ali da ste savršeni kandidat za nenamjenski gotovinski kredit od 5% kamate (oko 6.33% efikasne kamatne stope) te na vama zarađuje od 2 do 3 puta više, nego što je tržišno uvjetovano! Ponavljam, ne 30% nego 3 puta!
Kreditnu politiku banaka potrebno je mijenjati na način da poslovne banke promijene sadašnje i utvrde nove dugoročne proporcije ulaganja sredstava, dajući prednost financiranju tekućeg poslovanja i razvoja poduzeća koja proizvode robu i usluge, posebno onima koja su pritom orijentirana na međunarodno tržište. Kreditna politika banaka treba postati značajniji segment sveukupne ekonomske politike Republike Hrvatske i više nego do sada doprinositi ostvarenju njezinih ciljeva
Potrebna nam je bolja kreditna politika banaka, koja će osnažiti poduzetništvo, odnosno potaknuti privatnu inicijativu i dopustiti ostvarivanje poslovnih ideja.
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.