Kriptovalute - digitalne valute ili sredstva očuvanja vrijednosti

Updated: Nov 30, 2020

Danas je većina ljudi čula za kriptovalute, bilo putem medija, društvenih mreža ili od poznanika. Činjenica je da su kriptovalute na naslovnicama medija samo kada se dogodi neki hakerski napad ili financijska prevara i naravno kada cijena strelovito raste. Dobiva se dojam da su kriptovalute sredstvo za pranje novaca kriminalaca i da se koriste isključivo u loše svrhe. S obzirom da svaka tehnologija ima dvije strane medalje, tako i blockchain ima svoju dobru i lošu stranu. Uzmimo za primjer Internet. Internet je promijenio tijek i dostupnost informacija i može se koristiti u vrlo korisne svrhe, ali isto tako i u iznimno loše. Tehnologija je sama po sebi neutralna i na čovjeku preostaje kako će je on koristiti. U ovom članku ću se jedino referirati na Bitcoin, najpopularniju i najveću kriptovalutu. Postavlja se pitanje: koja je uloga Bitcoina u današnjem svijetu? Je li to digitalna valuta kojom se vrše online plaćanja ili je to novi oblik digitalne imovine na koju se sve više gleda kao investiciju?


Kratka povijest Bitcoina

Anonimni tvorac Bitcoina, pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, 2008. godine je objavio tzv. whitepaper i u njemu objasnio osnovne principe i tehničke pojedinosti kako Bitcoin funkcionira. Zamišljena mreža počinje sa radom u siječnju 2009. godine. U početku Bitcoin nije imao skoro nikakvu novčanu protuvrijednost, međutim cijena je u srpnju 2010. godine narasla s $0.0008 na $0.08, što je porast od nevjerojatnih X100 ili 10 000%. Ali to je tek početak strmoglavog rasta i razvoja. Satoshi je članak nazvao „Peer-to-Peer Electronic Cash System“ . Zamislio je Bitcoin kao digitalnu valutu koja bi služila pri jednostavnim transakcijama od osobe do osobe. Kod Bitcoina kao i svih drugih kriptovaluta je open-source, što znači da ga svatko u bilo kojem trenutku može pregledati i predložiti promjene. Bitcoin koristi sustav POW ( Proof of Work ) pri kojem tzv. „rudari“ proizvode nove Bitcoine rješavajući složene matematičke probleme. Da ne ulazim u detalje, više možete pogledati na (Proof of Work). Ono po čemu se razlikuje Bitcoin od ostalih kriptovaluta jest što je programiran da bude ograničen na 21 milijun jedinica. Upravo je ta oskudnost razlog zašto Bitcoin ima tako visoku vrijednost i zašto mu cijena raste.


Predvidljiva i ograničena ponuda

Možemo sa 100% sigurnosti znati da će postojati ukupno 21 milijun Bitcoina i da će se zadnji biti proizveden 2140. godine. To je daleka budućnosti i mnogo se stvari do tada može promijeniti. Kada „rudari“ točno riješe zadatak, zauzvrat dobiju nagradu u obliku Bitcoina. Svake 4 godine unaprijed je određeno i programirano prepolovljavanje nagrade (tzv. Halving ). U svibnju ove godine dogodio se takav događaj i rudari su od tada bili nagrađeni umjesto s prethodnih 12.5 , s 6.25 Bitcoina po točno riješenom zadatku. Još moramo i uzeti u obzir izgubljene Bitcoine koje je teško procijeniti koliko ih je, ali se pretpostavlja da ih je oko 3-4 milijuna.


Digitalno zlato

Upravo se iz prethodnih razloga Bitcoin često uspoređuje sa zlatom. Oskudna ponuda i povećanje potražnje rezultira porastom cijene. Jednostavna ekonomska načela ponude i potražnje. S obzirom da se zlato koristi kao nakit i da je odličan vodič u elektronskim uređajima, teško je procijeniti koliko zlata zaista ima na Zemlji. Hipotetski, možda ga ima na ostalim planetima i u asteroidima, pa se ne čini nemogućim povećanjem ponude i samim time pad cijene. Bitcoin je prvi oblik digitalne oskudnosti, iako ima vrlo kratku povijest i nosi veliki rizik uspoređujući ga sa zlatom, smatram da postaje sve ozbiljnija konkurencija kao novo sredstvo očuvanja vrijednosti.

Klasa imovine s najvećim rastom

Ako ćemo gledati na Bitcoin kao oblik imovine, onda je definitivno imovina koja je ostvarila najveći postotak rasta prošlog desetljeća. Rast od 9 000 000 % u prošlom desetljeću malo koga može ostaviti ravnodušnim. Skeptici i najveći kritičari Bitcoina, poput jedne od najvećih poslovnih banaka u SAD-u, J.P. Morgan, nedavno su izjavili kako vide velik potencijal i kako Bitcoin može izazvati zlato. Dok je 2017. Jamie Dimon CEO J.P. Morgan-a izjavio da je Bitcoin prevara. U zadnjih su pola godine neki od poznatijih hedge fund menadžera poput Paul Tudor Jonesa , Bill Millera i Stanley Druckenmillera izjavili da posjeduju Bitcoin. Naravno, i ove godine Bitcoin je imovina koja je ostvarila najveći rast i to od preko 100%. Ali s obzirom na streloviti rast, pad vrijednosti od čak 80% već je viđen nekoliko puta. Kriptovalute su najvolatilniji tip imovine i svatko tko se odluči uložiti u njih treba biti spreman na određeni rizik.



Bitcoin na bilanci umjesto gotovine

Zanimljiv je i trend koji su započela poduzeća koja se nalaze na burzama poput MicroStrategy-a (softversko poduzeće) i Square-a (čiji je vlasnik Jack Dorsey, osnivač twittera). Naime umjesto da u bilanci drže velike količine gotovine, ova dva poduzeća su se odlučila da višak novca ulože u Bitcoin. Vjerujem da je ovo početak trenda kupovanja Bitcoina od strane poduzeća i da će se u skoroj budućnosti Bitcoin nalaziti na što više bilanci poduzeća čije se dionice trguju na burzama.

Satoshijeva prvotna zamisao Bitcoina kao digitalne valute u današnjim vremenima još nije u potpunosti zaživjela. Najveći razlog tome je što Bitcoin može trenutačno podržati prosječno samo 4.6 transakcije po sekundi. U usporedbi s Visa POS sustavom za kojeg se tvrdi da može podržati čak 65 000 transakcija po sekundi, jasno je zašto Bitcoin nije konkurentan kao način plaćanja. Blockchain tehnologija još je u samim začecima i baš kao i u prvim godinama Internet nije bio praktičan i brz, ali je brzim razvojem postao uobičajen i nezamjenjiv tip tehnologije bez kojeg ne možemo zamisliti dan. Ipak Bitcoin, s obzirom na svoje mane i nedostatke ima i svoje prednosti, a to je činjenica da je jedini digitalni tip oskudnosti.


I za kraj jedan citat od Satoshia Nakamota: „ Nothing is more powerful than idea whose time has come.“


*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.

108 views0 comments

Recent Posts

See All