2.1. Mirovinski sustav
Švicarski je mirovinski sustav u svojoj osnovi vrlo sličan hrvatskom. Tri stupa: obavezni državni, obavezni privatni i dobrovoljni privatni zajednički daju ukupnu mirovinu. Razlike u odnosu na hrvatski sustav postoje u razini doprinosa, kao i poreznom tretmanu različitih vrsta doprinosa. Mirovinske obveze financiraju zaposlenici i poslodavci otprilike 4% svaki. Iz obaveznog državnog (prvog) stupa švicarski umirovljenici danas primaju zajamčenu mirovinu koja se kreće u rasponu od 1175 do 2250 franaka mjesečno, a uz mirovinu koju primaju iz drugog stupa cilj je da ukupna mirovina dosegne 50-70 posto prihoda prije umirovljenja. Prosječna švicarska plaća je u razini od oko 6000 franaka. Jednako kao i u Hrvatskoj, prvi stup se financira iz sadašnjih doprinosa, odnosno današnji zaposleni financiraju mirovine današnjim penzionerima, dok se drugi i treći stup kapitaliziraju kroz vrijeme odnosno neka su vrsta osobne štednje koja se povećava godinama da bi se počela isplaćivati odlaskom u mirovinu. Za razliku od Hrvatske, u Švicarskoj se prihodi iz prvog stupa djelomično dopunjuju i prihodima od poreza na dodanu vrijednost. Hrvatski fondovi imaju veći povrat od Švicarskih ali imaju i puno manju količinu kapitala kojim upravljaju. Odnos zaposlenih i umirovljenika u Švicarskoj je bolji nego u Hrvatskoj što im daje veću sigurnost u budućnosti.
2.2. Zdravstveni sustav
Izbor mjesečne premije i visina rizika ne ovise o procjeni budućeg zdravlja. Nego o raspoloživoj štednji osiguranika. Naime, ako imate novac na štednji onda si možete priuštiti da preuzmete veći rizik dodatnog plaćanja i najmanju premiju. Ako nemate, onda je sigurnije uzeti visoku premiju i manji rizik od dodatnog plaćanja.
Ako izaberete najveći iznos mjesečne premije (cca 300 švicarskih franaka ili oko 1500 kuna mjesečno), prihvaćate rizik da ćete tijekom godine dana sami pokriti iz džepa troškove usluga u zdravstvu do dodatnih 300 franaka. Sustav osiguranja funkcionira tako da svaku zdravstvenu uslugu koju koristite platite sami iz svojeg džepa, pošaljete fakturu svojem osiguranju i oni vam vrate novac.
Postoji ljestvica iznosa među kojima birate koliku premiju ćete plaćati mjesečno. Pa ako izaberete da ćete plaćati 200 franaka mjesečno ili oko 1000 kuna, onda preuzimate rizik da ćete tijekom godine sami iz svojeg džepa platiti do 2500 franaka troškova za usluge u zdravstvu
Prosječne mjesečne cijene zdravstvenog osiguranja:
CHF 396.12 - dob 26+
CHF 363.55 - dob 19–25
CHF 91.52 - dob 0–18
Švicarski zdravstveni sistem je podjeljen u tri sekotra: javni sektor, subvencionirani privatni sektor i privatni sektor. Javni sektor su bolnice kao što je Sveučilišna bolnica u Ženevi (HUG) s 2.350 kreveta, 8.300 zaposlenih i 50.000 pacijenata godišnje. Subvencionirani privatni sektor se sastoji od usluga njege u slučajevima teške trudnoće, nakon porođaja, tijekom bolesti, nakon nesreće, invalidnosti ili starosti. Privatni sektor čine liječnici u privatnoj praksi i u privatnim klinikama.
Osiguranik ima potpunu slobodu izbora među priznatim pružateljima zdravstvenih usluga koji su kompetentni za liječenje njihovog stanja (u svojoj regiji) uz razumijevanje da troškove osiguranja pokriva do razine službene tarife. Također postoji sloboda izbora pri odabiru osiguravajućeg društva kojemu plaća premiju te je zakonom zabranjeno osiguravajučim kućama zarađivati na osnovnom zdravstvenom osiguranju.
Comments