NA POVRŠINI: Zagrebimo po koži

Kada pričamo o organima i organskim sustavima, vjerojatno svima prvo padaju na pamet jetra, srce, bubrezi i ostala ekipa koja se nalazi u peritonealnoj, retroperitonealnoj i torakalnoj šupljini. Često se zaboravi činjenica da je koža zapravo najveći organ ljudskog tijela te kao takva ima mnogobrojne funkcije. Prva i najvažnija jest da je ona prva linija obrane od svega što se može pronaći na površini našega tijela. Prekriva mišiće i tjelesne šupljine, odgovorna je za osjet bola i ugode, regulira tjelesnu temperaturu, štiti nas od patogena i od Sunčevog zračenja. Na površini naše kože žive brojni komenzali (bakterije koje su dio naše normalne flore organizma), međutim, prilikom raznih trauma, oštećenja i infekcija kože, oni mogu uzrokovati dodatna pogoršanja. Također, blago kiseli pH našeg znoja ograničava rast bakterija. U situaciji kada se zbog pojačanog lučenja sebuma i nakupljanja nečistoća pora začepi, bakterije unutra mogu izazvati upalni proces koji poznajemo kao akne. Bolesti kože često su povezane s poremećajima drugih organskih sustava i time bi pri liječenju uvijek trebalo uzeti u obzir, osim same lokalne terapije, imunizaciju kompletnog organizma. O tome smo pisali u prijašnjem ciklusu članaka VITAMINI I TI kojeg možete pronaći u kolumni Znanost & biomedicina.


Kožu možemo podijeliti u tri glavna sloja: epidermis, dermis i hipodermis. Epidermis se sastoji od još pet tanjih slojeva: stratum corneum, lucidum, granulosum, spinosum i basale. Stratum basale, tj. bazalni sloj, odgovoran je za diobu te se iz njega epidermis konstantno obnavlja, a prema gore stanice postupno stare i tvore oroženi sloj, u kojem se nalaze odumrle epitelne stanice i žive Langerhansove stanice koje imaju bitnu ulogu prilikom prodora raznih patogena. Na dnu epidermisa su melanociti, stanice koje proizvode melanin - tamno obojeni kožni pigment. O njemu ćete više čuti u idućim člancima kada ćemo se detaljnije dotaknuti teme zaštite kože od Sunca. Dermis je sloj smješten ispod bazalnog sloja, a sastoji se od vezivnog tkiva i kolagena kroz koje prolaze živci te krvne i limfne žile koje opskrbljuju kožu nutrijentima i kisikom, odvode otpadne tvari te provode signale za osjete iz kože prema središnjem živčanom sustavu. Hipodermis ili potkožje sastoji se od masnog tkiva i vezivnog tkiva te služi kao podloga ostalim slojevima i kao izolator (generator) topline.



Na različitim dijelova tijela razlikuje se debljina i boja kože, broj žlijezda znojnica, lojnica, živaca i folikula dlake. Vrh glave (tjeme) ima mnogo folikula, dok ih tabani noge uopće nemaju. Tabani i dlanovi imaju mnogo deblji epidermis i slojeve keratina, a vršci prstiju na rukama i nogama sadrže mnogo živaca i izuzetno su osjetljivi na dodir.


Poremećaji kože mogu biti brojni. Neki od njih su kronične upale kože, poput psorijaze, atopijskog dermatitisa i seboroičnog dermatitisa, a manifestiraju se kao posljedica neke vrste poremećaja imunosnog sustava (hiperosjetljivosti tipa 1). Patogene bakterije uzročnici su stanja poput impetiga, karbunkula, furunkula, ulkusa, folikulitisa, čireva, papula, erzipela i brojnih drugih.


Starenjem koža postaje sve manje elastična i ima smanjenu sposobnost sintetiziranja zaštitnih spojeva. Kožu je bitno stalno očuvati hidratiziranom i nahranjenom, bez obzira na to što ne postoji neka vidljiva vrsta upale, a što bolje čuvamo kožu, to će i ona nas dulje čuvati. U ovom serijalu članaka NA POVRŠINI moći ćete pročitati kako se učinkovito zaštititi od Sunca i spriječiti nastajanje melanoma, od čega bi se, ovisno o tipu kože, trebala sastojati vaša higijenska rutina te koje namirnice prijaju našem najvećem organu. Stay tuned!


#znanost&biomedicina #biomedicina #medicina #dematologija #koža #anatomijakože #građakože #glasstudenta #medicinskabiokemija #funkcijakože #ulogakože