Najveća carstva u povijesti čovječanstva

Tijekom povijesti koju danas poznajemo, izmijenio se velik broj entiteta i carstava koja su se prostirala na različitim stranama svijeta, no samo su neka ostala zapamćena i upečatljiva po svojoj veličini i moći. Nekoliko je njih u svjetskoj povijesti držalo titulu „najveće carstvo ikad“ ili „najveće od svih“, ovisno o vremenskom razdoblju ili mjeri koja se onodobno koristila kao definicija veličine, kao što su površina, broj stanovnika, obujam ekonomije i moći. S obzirom na to da je površina najpreciznija mjera kojom se može izmjeriti veličina nečega, u nastavku vam donosimo zanimljivosti o pet najvećih carstava kroz povijest čovječanstva, poredanih prema njihovoj ukupnoj površini.


5. Španjolsko Carstvo


Iako je tijekom povijesti imalo veliku važnost u otkrivanju zemalja Novog svijeta, Španjolsko Carstvo danas ostaje najpoznatije po konkvistadorima koji su od 16. do 18. stoljeća prisilno osvajali velik dio Latinske Amerike te pritom otimali zemlju i resurse lokalnom stanovništvu, čime je započelo doba kolonijalizma. Također, riječ je o jednom od najmoćnijih carstava tijekom ranog novog vijeka koje je u 18. stoljeću, na vrhuncu svoje moći, bilo znano kao „carstvo u kojem sunce nikad ne zalazi“, zahvaljujući brojnim posjedima u Sjevernoj i Južnoj Americi te Filipinima koje su Španjolci zvali Indija. Zanimljivo je da su temelje Španjolskog Carstva postavile dinastije Habsburg i Bourbon koje su vladale Austrijom, odnosno Francuskom, a najveća površina iznosila je 13,7 milijuna km2, obuhvaćajući na svom vrhuncu, 1810. godine, nešto više od 10% Zemljine površine. Ubrzo nakon toga, uslijedilo je razdoblje odcjepljivanja španjolskih kolonija te je Španjolska u idućih sto godina izgubila sve posjede. Bez obzira na to, Španjolci su ostavili trag u europskoj povijesti, započevši kolonizaciju zemalja Novog svijeta, a u Latinskoj Americi i danas dominira uglavnom španjolski jezik, katolicizam i stvaranje ustavnih poredaka po uzoru na Španjolski ustav.


Slika 1. Španjolsko Carstvo

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/File:Imperio_Espa%C3%B1ol_(1714-1800).png



4. Kinesko Carstvo


Kinesko Carstvo je širok pojam koji obuhvaća različite dinastije koje su vladale prostorima današnje Kine, od vremena drevnih civilizacija pa sve do 20. stoljeća. Iz tog razloga, valja napomenuti da se u ovom kontekstu radi o dinastiji Qing koja je vladala Kinom, Mongolijom i Tajvanom od 17. stoljeća do 1912. godine, kada je posljednji car abdicirao u korist osnivanja Republike Kine. Dinastija Qing bila je posljednja, ali i najjača dinastija koja je vladala Kinom, stoga ne čudi da je 1790. godine Kinesko Carstvo mjerilo površinu od čak 14,7 milijuna km2 i time obuhvaćalo nešto manje od 11% Zemljine površine. Kako bi, u odnosu na svoje prethodnike, uspjeli očuvati jedinstveni identitet navedenog multietničkog carstva, vladari dinastije Qing zalagali su se za održavanje mandžurskog identiteta, prakticiranje tibetanskog budizma i provođenje konfucijanizma. Glavni problem svakako su predstavljale europske kolonijalističke sile koje su, zbog nedostatka potencijalnih prostora za širenje svojih imperijalističkih ideja, nerijetko i u više navrata željele raskomadati Kinu. Nakon Opijumskih ratova, Bokserskog ustanka i brojnih previranja koja su uslijedila zbog nedostatka reformi, dinastija Qing bila je primorana odstupiti i otvoriti put stvaranju Republike Kine.


Slika 2. Kinesko Carstvo

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/39/Qing_Dynasty_map.png


3. Rusko Carstvo


Rusko Carstvo je, kada gledamo prema ukupnoj površini, svojevrsna prethodnica SSSR-a i Ruske Federacije kakvu danas poznajemo, a potrajalo je gotovo dvjesto godina. Priča započinje u prvoj polovici 18. stoljeća kada su ruski vladari poduzimali masovne pohode prema Sibiru, gradeći pritom sustav željeznica koji će povezivati Europu i Pacifik. Na vrhuncu svoje moći, 1895. godine, Rusko Carstvo zauzimalo je golemo područje Euroazije i Aljaske, odnosno 22,8 milijuna km2 ili nešto manje od 17% ukupne Zemljine površine. Osim što je odigralo veliku ulogu tijekom Napoleonskih ratova, kada su Rusi paljenjem vlastitih gradova natjerali Napoleona na povlačenje zbog oštre zime, Rusko je Carstvo bilo poznato i po svojoj carskoj tajnoj policiji koja je neistomišljenike dinastije Romanov protjerivala u sibirska bespuća. Ondašnja ruska ekonomija temeljila se na uzgoju poljoprivrednih proizvoda od strane robova na golemim površinama, stoga ne čudi da je razina produktivnosti bila relativno niska. Kao i većina carstava, ni Rusko nije imalo budućnost opstanka, poglavito zbog multietničke složenosti, neprovođenja ključnih reformi te zastarjelog socioekonomskog sustava u cjelini. Tako je 1917., nakon Listopadske revolucije i poraza u Velikom ratu, Rusko Carstvo naslijeđeno SSSR-om.


Slika 3. Rusko Carstvo


Izvor: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Map_of_the_Russian_Empire.svg


2. Mongolsko Carstvo


Mongolsko Carstvo poznato je kao najveće kontinentalno carstvo koje se prostiralo od Japanskog mora na istoku, do Sredozemnog mora na zapadu, odnosno Sibira na sjeveru, do indijskog potkontinenta na jugu. Također, riječ je o najbrže rastućem carstvu, gledajući rapidan rast njegove ukupne površine u odnosu na vrijeme, a sve zahvaljujući mongolskom vođi i ratniku Džingis-kanu koji je početkom 13. stoljeća izabran za poglavara mongolskih plemena. Ključ njegovih uspješnih pohoda ležao je u brzoj i okretnoj konjici, s obzirom na to da se mongolska kultura temeljila na nomadskom načinu života te migracijama u prostore koji su za njih posjedovali vrijedne resurse. Tako je Mongolsko Carstvo 1270. godine, na vrhuncu svoje moći, zauzimalo 24,0 milijuna km2, odnosno nešto manje od 18% ukupne površine Zemlje. Nažalost, kako je carstvo raslo, tako je Džingis-kan imao sve više nasljednika koji će se kasnije, nakon njegove smrti, međusobno sukobiti oko prava na prijestolje, što će u konačnici rezultirati komadanjem na četiri manja carstva, čija sudbina nije bila ni malo drugačija od one Mongolskog Carstva. Ipak, Mongoli su se zalagali za jačanje veza na Putu svile, zbog čega je omogućena razmjena trgovačkih dobara, tehnologije i različitih ideologija na području Euroazije.


Slika 4. Mongolsko Carstvo


Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/File:Mongol_Empireaccuratefinal.png


1. Britansko Carstvo


Malo tko će naslutiti da su upravo Britanci tvorci najvećeg carstva u povijesti čovječanstva, no kada ubrojimo sve kolonije, protektorate i druge teritorije koje je Britanija posjedovala u Viktorijansko doba, dobit ćemo carstvo koje je u jednom trenutku zauzimalo čak 35,5 milijuna km2, to jest nešto više od 26% ukupne Zemljine površine. Osim što je riječ o najrasprostranjenijem prekomorskom carstvu u ljudskoj povijesti, zanimljivo je da je Ujedinjeno Kraljevstvo temeljem kolonijalističkih politika tijekom više od sto godina predstavljalo najjaču globalnu silu. Kao rezultat toga, engleski je jezik postao najraširenijim jezikom u čitavom svijetu, a slično Španjolskom carstvu, i ovo je dugi niz godina nosilo titulu „carstva u kojem sunce nikad ne zalazi“. Najveći udar rastu Britanskog Carstva svojevremeno je predstavljalo odcjepljivanje trinaest američkih kolonija koje su danas poznatije kao SAD, no bez obzira na to, Britanija je do sredine 20. stoljeća u svom posjedu držala Kanadu, velik dio Afrike, Indiju, Novi Zeland, Australiju i brojna otočja u Pacifiku. Iako je bilo vrlo uređeno, Britansko Carstvo počelo se dekolonizirati valom demokracije i borbi za slobodu uslijed Drugog svjetskog rata. Brojne bivše kolonije ušle su u takozvani Commonwealth koji garantira neovisnost članica u zamjenu za priznanjem britanske krune kao simboličnog vrhovnog vodstva.


Slika 5. Britansko Carstvo