top of page

“Od predavaonice do zelene oaze: Priča o nastanku vrta studenata veterine”


Na prostorima kampusa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu od nedavno je uočljiva jedna zanimljiva promjena. Sekcija studenata koji studiraju na engleskom jeziku osnovali su svoj vrt, Vef Garden. Vrtlarenje je jedna od onih aktivnosti kojom se danas ne bavi puno ljudi, pogotovo u gradovima. Zato je ova inicijativa uistinu jedinstvena i vrijedno ju je istaknuti. U nastavku saznajte kako su studenti osmislili ovu ideju te kako su ju pretvorili u stvarnost.


Kako je nastala ideja o izgradnji vrta na kampusu fakulteta?


Ideja za izgradnjom nam je nenadano sinula. Jednog dana, kampusom je prolazio kamion i na travi je ostavio tragove. Šalili smo se kako bi to izgledalo da je to polje kukuruza. U tom trenutku smo zastali i netko je pitao “Zašto ne bi ovdje imali vrt?”. Ima puno neiskorištenog zemljišta, ima dovoljno dobrovoljaca. Uostalom na faksu imamo pčele, imamo prostoriju za gmazove i glodavce, zašto ne bi imali i vrt? I tako je sve krenulo. Nakon što smo isplanirali sve detalje, vrt je bio spreman u roku od dva dana, zahvaljujući našim volonterima.


Tko je bio ključni pokretač ovog vrtlarskog pothvata među studentima?


Veterinarski fakultet broji nekoliko studentskih udruga, te je ovu incijativu provela “Vet society”, studentska udruga koju većinski čine studenti koji studiraju na engleskom jeziku. Projekt se zove “VEF Community Garden” te su glavni voditelji projekta Ashkan Sadri i Martin Morival.


Nekolicina studenata je pomogla pridonijeti život ovome projektu. Gradili su vrt, čistili, dizajnirali i svojevoljno volontirali vlastito vrijeme kako bi projekt zaživio. Većina tih studenata dio su udruge VEF society.



Koji su bili početni izazovi u osiguravanju komada zemlje na kampusu?


Na početku smo imali mnoštvo problema za koje je trebalo pronaći rješenje kako bi zajedno stvorili dugoročno funkcionalan vrt. Pristup vodi predstavljao nam je jedan od najvećih problema. Kao dugoročno rješenje postavili smo sustav za navodnjavanje kako bi osigurali pravovremeno zalijevanje biljaka. Isto tako, u obzir smo morali uzeti i sami položaj zemljišta kako bi biljkama osigurali dovoljno svjetlosti. Naravno, vrt je trebalo i ograditi kako bi spriječili defeciranje divljih i domaćih životinja. Pse i mačke potrebno je držati izvan dohvata samoga vrta budući da preko urina i fecesa mogu širiti neke bolesti.


Možete li nam opisati proces transformacije dobivenog dijela zemljišta u uspješan vrt?


Dobiveno zemljište nije bilo ni približno spremno za sadnju biljaka. Nakon opsežnog čišćenja napravili smo plan sadnje. Naravno, trebali smo smisliti i način kako financirati nužne potrepštine kao što su razni vrtni alati, bure za vodu i sl. Izdvojili smo dio zemljišta za komopstiranje i sakupljanje kišnice. Od velike važnosti nam je bilo maksimalno iskoristiti prostor koji nam je

dodijeljen. Nakon što smo osigurali ono nužno napokon smo bili spremni vrtlariti.   


Koje vrste povrća i biljaka studenti uzgajaju u vrtu?


Glavni cilj nam je bio istaknuti hrvatske sorte. Budući da cijenimo raznolikost u vrt smo donijeli i razne internacionale sorte. Posadili smo puno povrća koje potječe iz cijelog svijeta. Htjeli smo uzgojiti kulture koje se mogu brati u jesen ili proljeće kako bi svi studenti mogli uživati u svježem povrću. Stoga se u našem vrtu mogu pronaći cikla, špinat, mrkva, salate, poriluk i bundeve. Imamo jednogodišnje i višegodišnje usjeve (bobičasto grmlje, začinsko bilje). U sklopu projekta VEF Community Garden po kampusu fakulteta posadili smo i sadnice drveća jabuke i kruške.




Kako su studenti integrirali vrtlarenje u svoj nastavni program i akademske aktivnosti?


Iz iskustva možemo potvrditi kako je briga o biljkama uisitnu smirujuća aktivnost koja nam predstavlja odmor od ostalih obaveza koje studentski život nosi sa sobom. Vrtlarenje je zasigurno jedan od najboljih načina za odmor od učenja. Čak smo zajedno došli do zaključka kako nam se nakon malo vremena provedenog u vrtu puno lakše vratiti učenju. Od volontera očekujemo da su slobodni svaki drugi vikend u mjesecu. Naravno, svim volonterima ostavili smo puno prostora za prijedloge kako poboljšati našu malu oazu. Tako smo sad u procesu izrade kuće za ptice i planiramo postaviti još jednu košnicu.



Organizirate li neke događaje u vrtu tijekom godine?


Održavamo nekoliko događaja koji su se pokazali vrlo uspješnima. Najboljim se pokazao naš roštilj. Organiziramo ga tijekom dana na prostorima fakulteta, uglavnom tijekom proljeća i ljeta. Sponzori su nam Pivac, Pik Vrbovec i The Garden Brewery. Nudimo mesnu i vegeterijansku verziju hot doga, komad lubenice i čašu prirodnog soka koji rade naši volonteri od biljaka iz vrta. Osim roštilja, organizirali smo i sadnju drveća na prostorima fakulteta. U bliskoj budućnosti cilj nam je ukomponirati pčele u našu malu proizvodnju.



Kako je vrtlarski projekt doprinio osjećaju zajedništva među studentima veterine?


Naravno, samo vrtlarenje kao aktivnost zahtijeva organizaciju volontera. Potičemo međusobnu komunikaciju. Organiziramo događaje koji studentima daju priliku da se bolje upozaju i podruže, uvijek nam je cilj zbližiti hrvatske i internacionale studente. Svi volonteri imaju odgovornost održavati zajednički prostor što potiče razvoj osjećaja kolegijalnosti i prvenstveno odgovornosti. Čvrsto vjerujemo da takve odlike imaju pozitivan utjecaj i na našu buduću struku. Isto tako, profesorica jednog izbornog kolegija predložila nam je da cijeli kolegij odslušamo u vrtu. Na kraju smo se odlučili za tu opciju i to je usitnu bilo jedno nezaboravno iskustvo.


Možete li podijeliti neku vama najdražu priču iz vrta?


Stvarno je lijepo posaditi nešto i biti dio procesa razvoja same biljke. Pomalo je smješno i teško je opisati koliko je lijepo vidjeti kako je narasla mala rajčica koju smo posadili. Ne želimo se hvaliti, ali smo ponosni na to što smo bili pozvani biti dio ZegeVege-a 2023. Tamo smo predstavili naš ljuti umak koji smo napravili od papričica iz vrta te povrće koje se koristilo u jelima od Pink Pig Japanese Cuisine. Isto tako, osigurali smo povrće za dva lokalna restorana u Zagrebu.


Prošle godine uzgojili smo preko 250 kilograma rajčice i 350 kilograma paprike. CIlj nam je svo povrće maksimalno iskoristiti. Nakon berbe povrće je dostupno svim studentima, ostatak prerađujemo.


Koji su vam dugoročni ciljevi i budući planovi za vrt, i kako se drugi mogu uključiti u slične inicijative?


Sljedeće godine planiramo proširiti naš vrt i tako osigurati više prilika za volontiranje. Radimo na tome da razvijemo suradnju sa Agronomskim fakultetom. Kao što smo već rekli, cilj nam je sve maksimalno iskoristiti. Stoga težimo tome da u budućnosti imamo sami svoje sjeme. U bliskoj budućnosti planiramo izgraditi mali staklenik koji bi nam osigurao uvijete za uzgoj citrusa. Naporno radimo na tome da budućim studentima ostane kvalitetan projekt koji će im ispuniti vrijeme na najljepši mogući način, kao što je i nama.

1 Comment


revolucionarno! Uživala sam čitajući!

Like
bottom of page