Potresi- kako i zašto?

Ahh potresi... nešto o čemu smo do prošle godine gledali i slušali samo na televiziji ili internetu, a ovih su dana su gotovo postali naša svakodnevica. Intrigiran snagom istih, krenuo sam istraživati što su zapravo potresi i kako nastaju.


Krenimo prvo od definicije. Prema Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu potres se definira kao iznenadno oslobađanje nakupljene energije unutar ograničenog područja Zemlje. Najčešća vrsta potresa su tektonski potresi koji su odgovorni za 90% zemljinih podrhtavanja. Od ostalih vrsta potresa razlikujemo urušne (izazvane urušavanjem stijena) i vulkanske (izazvane aktivnošću magme).


Dva najznačajnija mjesta vezana uz potres su hipocentar (mjesto nastanka potresa ispod zemljine površine) i epicentar (mjesto na površini zemlje iznad hipocentra gdje se potres najviše osjeti). Znanost koja proučava potrese naziva se seizmologija i pripada području geofizike. Uređaj koji mjeri zemljina podrhtavanja se naziva seizmograf koji radi na sljedeći način. Glavni dijelovi seizmografa su njihalo i kućište koje se slobodno giba. Njihalo zbog inercije (tijelo koje se giba će se nastaviti gibati, a tijelo koje stoji će nastaviti stajati, prvi Newtonov zakon) nastoji ostati u istom položaju. Kada dođe do potresa dolazi do razlike u kretanju između njihala i kućišta koja se zatim mjeri i po njoj se računa jačina potresa. Uređaj koji bilježi razliku položaja između njihala i kućišta se naziva seizmogram.


Za jačinu potresa, uz ostale indikatore, najčešće se koristimo magnitudom po ljestvici koju je utvrdio Charles F. Richter 1935. godine (Richterova ljestvica/skala). Magnituda nam govori kolika je relativna količina energije oslobođena tijekom potresa. Bazira se na najvećoj amplitudi (visini) seizmičkog vala koji je zabilježen tijekom potresa. Ljestvica je eksponencijalnog oblika i njen prikaz možemo proučiti u nastavku.


Pozabavimo se tim seizmičkim valovima. Seizmički valovi su valovi koji se šire iz hipocentra potresa u svim smjerovima. 90% energije koja se prenosi valovima se izgubi na trenju i toplinskim efektima, a 10 % se prenosi u obliku valova koji se mogu osjetiti. (opet dobijamo dojam kolika se količina energije razvija ispod zemljine površine obzirom da mi osjetimo samo manji dio). Dvije su osnovne vrste potresnih valova: prostorni i površinski. Prostorni valovi putuju kroz čitavu Zemljinu unutrašnjost i možemo ih podijeliti na primarne i sekundarne. Primarni (P-valovi) su longitudinalni (čestice titraju u smjeru širenja vala, vidi sliku niže) potresni valovi koji se najbrže rasprostiru i prvi stižu do seizmoloških postaja. Nakon njih dolaze sekundarni prostorni valovi (S-valovi) koji su transverzalni (čestice se gibaju okomito na smjer širenja vala, slika niže). Razlika u vremenu dolaska primanog i sekundarnog vala govori o udaljenosti epicentra od seizmološke postaje. Površinski valovi su valovi koji se šire uze zemljinu površinu i nastaju kao rezultat interakcije primarnih i sekundarnih prostornih valova.



Pozabavimo se sada nastankom potresa. Potresi najčešće nastaju uslijed pomicanja tektonskih ploča gdje se oslobađa velika količina energije koja rezultira zemljinim podrhtavanjem. Hrvatska se nalazi na jednom od trusnijih područja u Europi zbog relativne blizine spajanja nekoliko tektonskih ploča (slika ispod). Tektonske ploče se konstantno gibaju, ali do potresa dolazi kada dođe do trenja jedne uz drugu koje je najčešće izazvano sudaranjem i dolazi do naglog oslobađanja velike količine energije. Nažalost, znanstvenici do sada nisu uspjeli pronaći pouzdani način kako predvidjeti potrese, no kao i za sve drugo, postoje nadanja da će se i to promijeniti.



Prije zaključka, nekoliko korisnih savjeta kojih biste se trebali pridržavati za vrijeme i nakon potresa:

  • pokušajte ostati smireni (panika nikad nikome nije pomogla)

  • odmaknite se od staklenih površina i ormara

  • budite što bliže vanjskim zidovima (najčvršći su i i bliže ste izlazu)

  • ako je moguće otiđite na otvoreno i udaljite se od svega što može pasti na vas

  • ne izlazite u stubište dok traju podrhtavanja

  • ne koristite liftove


Na kraju, ovom prilikom želim izraziti sućut za sve poginule u nedavnim potresima i suosjećanje sa svima koji su stradali. Iskreno u trenutku kad ovo pišem još ne vjerujem da smo svjedoci da se tako nešto može dogoditi kod nas, da ovo nije televizija nego stvarna situacija. Čitava situacija me natjerala na razmišljanje koliko je čovjek zapravo nemoćan pred Zemljom i kako sve može nestati u nekoliko trenutaka. Budimo zahvalni na svemu što imamo i stvaramo jer se stvari u trenutku mogu okrenuti naglavačke.



#potres #znanost #obrazovanje #Petrinja #Sisak #Glina #Zagreb #valovi #seizmologija



42 views0 comments

Recent Posts

See All