U jeku oporavka, globalna potražnja se vraća jača nego ikada, investicije se stabiliziraju, količina potrošnje je na povijesnim razinama, čak su i "stručnjaci" iznenađeni te tvrde kako aktualnu potrošnju nije bilo moguće predvidjeti. Kvantitativno vjerojatno ne, ali ekonomija je "znanost" koja se temelji na ljudskom ponašanju koje je pak nepredvidivo jer ljudsko ponašanje po prirodi nije racionalno ili konzistentno, što ustvari sugerira kako ekonomija nikada neće postati znanost u pravo smislu te riječi jer zakoni nisu fiksni tj. nepredvidivi su? Natrag na temu.
Kako onda objasniti povećanu potrošnju?
Zadnje dvije godine, zapadna svakodnevnica je skrenula s puta, nažalost bez karte, stoga se naša mala svakodnevnica pomalo izgubila bez naznake povratka. Riječi "solidarnost" i "odgovornost" vršile su funkciju "verbalnog normabela." Nezgodna situacija za naše "snowflake" umove, ali ne brinite se, imamo rješenje! Jednom godišnje, pretstavljamo vam period od 3.-4. mjeseca gdje možete dobiti približan osjećaj "starih dana," ovaj period nazvat ćemo... Ljeto, gledajte na ljeto kao na film "The Purge." Nekoliko dana godišnje sve je legalno, ubijanje, krađa, droga, ma sve šta vam padne na pamet. Jedina razlika je u tome što za vrijeme ljeta "Purgamo" naše novčanike, a ne društvo kao cjelinu. Naravno da će ljudi povećati svoju potrošnju na neuobičajene razine kada na jesen stiže stariji brat britanskog soja, Delta soj, a potom tamo negdje u 2.-3. mjesecu starješina cijele dinastije, Sigma soj koji će pretpostavljam (nadam se) biti i zadnji. Računica je sljedeća, čekaju nas restrikcije na jesen, idem sada izbacit sve frustracije pa onda neka bude kako bude. Čekaj, inflaciju je izazvala moja povećana ljetna potrošnja?
Povećana potrošnja + globalno zatopljenje koja izaziva poskupljenje hrane + trgovinski ratovi + nekoliko tajnih sastojaka = inflacijski party koktel.
Znači povećanja potrošnja je samo jedan sastojak inflacijskog koktela? Idemo sada demistificirati ovaj dvosmisleni naslov kolumne.
Ne taj koktel.
Kumulativna inflacija u od 2010-2021 iznosila je 10,8% dok su neto prosječne plaće u istom razdoblju porasle za 26,6%. S obzirom da će me sada statističke gromade koje su završile jedan kolegij statistike prozvati za korištenje prosječne plaće odmah mogu reći da su medijalne plaće porasle u sličnom prosjeku (čak i nešto više).
Na razini pojedinca doduše, moguće je da nije bilo mjerljivih promjena. Npr, kod nekakvog poslodavca plaće se nisu mijenjale 10 godina. U ovom slučaju, moguće je da određeni pojedinci stvarno nisu osjetili povećanje.
Objektivno možemo reći da nam je danas mjerljivo bolje nego što je bilo 2010 godine. Da ne idemo sad u detalje, ali u svakom mogućem statistički mjerljivom podatku smo značajno napredovali kao društvo (ako izuzmemo demografiju).
Znači do sada, priča kako plaće ne rastu, a sve postaje skuplje, ne pije vodu. Cijene nekretnina ne spadaju u IPC (indeks potrošačkih cijena), ali zato renta i režije koje su objektivno poskupile spadaju, stoga smatram kako su navedeni podaci legitimni.
Što nas očekuje i kako smo s ljetnih koktela završili na nekretninama?
Odgovor na drugo pitanje ne znam, ali na prvo ću reći svoje razmišljanje. FED i ECB su nedavno izjavile kako mijenjaju dosadašnji način razmišljanja o inflaciji kako ona više ne mora biti 2% ili blizu, nego može i "malo" više, a to znači kako same centralne banke očekuju višu stopu inflacije te se samo ograđuju od potencijalnih odgovornosti... Jedno je sigurno, inflacija je ponovno ovdje, nadam se kako će dostići maksimalne razine od 5% godišnje te već negdje sljedeće godine stabilizirati na 2-3%, ali više o tome u sljedećoj kolumni.
Comments