top of page

PREKARNI RAD Sudbina platformskih radnika u Hrvatskoj i dalje upitna

Updated: Feb 12, 2023

Digitalne platforme za dostavu i prijevoz prisutne su u Hrvatskoj već sedam godina, a prema rezultatima istraživanja o novim oblicima rada europske zaklade "Eurofound", gotovo 500.000 ljudi radilo je za platforme kao što su Glovo, Wolt ili Uber.


Pod pritiskom sindikata zbog potrebe za radom od kuće u vrijeme pandemije, Vlada je donijela novi Zakon o radu kojim se, između ostalog, regulira i platformski rad. U listopadu 2021. godine građani su svjedočili i prvom štrajku vozača Ubera te osnivanju Sindikata platformskih radnika, no sudbina platformskih radnika u Hrvatskoj i dalje ostaje nedefinirana.


Izgubljeni kilogrami i kroničan umor


Porast broja žutih i plavih prsluka po zagrebačkim ulicama posljedica je većinom potrebe studenata koji u svoje slobodno vrijeme žele zaraditi. Upravo je mladima fleksibilnost i jednostavnost poslovanja s digitalnim platformama najprivlačnija. Student psihologije Franjo jedan je od onih koji ljeti na biciklu razvoze hranu za jednu od platformi. Poručio je da je zadovoljan satnicom i količinom posla. Iako mu je posao fizički iznimno naporan, rekao je da može puno zaraditi.


Ipak, nezadovoljan je što se uvjeti često mijenjaju, a korisnička podrška za vozače je "općepoznato beskorisna". Premda on nikada nije imao nesreću, kazao je da su mu kolege, koji su željeli odštetu zbog nesreće na cestama, jako teško do nje dolazili zbog toga što platforma često pere ruke od takvih situacija.


"Čak se jednom dogodilo da mi je kolegi vozaču izašao muškarac s palicom i ukrao mu narudžbu, platforma za ovo nema sluha", poručio je Franjo.

Franjo je dodao da nije siguran koliko je zdravo ljeti voziti bicikl po 12 sati na dan, što nije čudno kada su studenti u pitanju te je napomenuo da po sebi vidi da je izgubio puno kilograma i da je bio kronično umoran.



Robovi algoritama


Sindikati platformskih radnika proširili su se po cijeloj Europi, a u nekim su zemljama postigli bolje radne uvjete. Primjerice, u Španjolskoj je digitalna platforma Deliveroo izgubila tužbu zbog lažnog samozapošljavanje dok je Europska unija izradila neke prijedloge u smjeru izjednačavanju prava platformskih radnika s pravima ostalih radnika. U Hrvatskoj, Sindikat platformskih radnika također zagovara bolje uvjete rada.


"Ne želimo biti robovi algoritama i žrtve loše državne regulacije", poručila je Iva Filipović, glasnogovornica Sindikata.

Također, dodala je da je Sindikat nastao tek nedavno, no da si platformski radnici kao uzor ne uzimaju europske sindikate.


"Mi ne težimo izjednačavanju prava platformskih radnika s ostalima, već želimo biti samozaposleni", rekla je Filipović.


Iz Sindikata smatraju da je fleksibilnost rada upravo ono što privlači vozače, a da je ono loše manjak komunikacije i regulacije rada. Algoritam mora biti transparentniji, inače su vozači u stalnoj neizvjesnosti što će biti s naknadom i njihovim statusom. Također, problem je što agregatori, koji nisu toliko prisutni u drugim zemljama, nisu nadgledani pa se ostavlja puno prostora za rad na crno, a tek se onda gube sva prava. U Sindikatu su za sada zadovoljni komunikacijom s tvrtkama i nadaju se da će njihovi zahtjevi biti uvaženi. U suprotnom su spremni na nove štrajkove.


Neoliberalna logika prekarnog rada


Profesor Marko Grdešić, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu smatra da je zamisao iza fleksibilizacije tržišta rada omogućiti veću mobilnost rada. Ako poslodavci ne trebaju radnike u određenom sektoru, fleksibilnije tržište rada im omogućava da ih lakše otpuste. Oni će se onda, teoretski, zaposliti tamo gdje postoji potreba za radnicima.


"To znači manju zaštitu radnika, slabije sindikate ili rjeđe kolektivne ugovore", dodao je Grdešić

Možda fleksibilni ugovori nisu loši za studente koji rade tri mjeseca godišnje, no za radnike kojima ovaj posao osigurava egzistenciju, prekarni rad zapravo ne pruža bolje uvjete.


"Veća razina stresa za radnike, zdravstveni problemi, nemogućnost planiranja karijere, obitelji i kupovine nekretnine su direktne posljedice nesigurnosti posla", kazao je profesor.


Ideja je prebaciti svu odgovornost na pojedinca, privući ga retorikom slobode, fleksibilnosti i inovativnosti, dok se iza toga skriva jasan ideološki aspekt neoliberalizma na koji je Grdešić i upozorio:


"To su jezične igre i tu ima puno ideološkog zamagljivanja, ali je riječ i o veoma opipljivim materijalnim interesima. Firme kao što su Uber žele da se ti ljudi nazivaju partnerima i tome slično kako bi im manje morali platiti", objasnio je Grdešić.



Gubitak prava koja su norma


Da je prekarni rad reklama, vjerojatno bi izgledala slično ovome: budi sam svoj šef, oslobodi se od osmosatnog radnog vremena, imaj fleksibilan posao bez kompliciranja - što je suština neoliberalizma. Ideja je da se tržište rada liberalizira, postane fleksibilno i manje regulirano u vjerovanju da će to dovesti do veće konkurencije i učinkovitosti, a istodobno rezultirati boljom uslugom. Iz takve ideje rađa se prekarni rad, odnosno nesiguran oblik rada zbog kojeg radnici gube prava koja su inače norma. Tu spadaju pravo na plaćeno bolovanje, plaćeni godišnji odmor, uplate u mirovinsko osiguranje i slično.


Zakon o radu kao parcijalno rješenje


Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Kristijan Kotarski, naglasio je da su ugovori o radu na određeno vrijeme više izraženi u ekonomijama sa sezonskim tipom zaposlenja kao što su turističke zemlje. U Hrvatskoj dosta koreliraju i s ekonomskim ciklusom. Udio im se jako povećao nakon izbijanja krize 2008. i počeo se dosta smanjivati gospodarskim oporavkom nakon 2016. godine.


"Iz toga slijedi da je nedostatak radnika na tržištu puno bolji 'zaštitnik položaja radnika' nego sami sindikati ili zakon", izjavio je Kotarski.

Kotarski je dodao da je oslanjanje na zakon o radu parcijalno rješenje, pogotovo ako izostanu reforme u načinu strukovnog obrazovanja, cjeloživotnom obrazovanju ili pitanju prekvalifikacija.


"Mladi ljudi mogu poboljšati svoju poziciju na tržištu rada i dobiti povoljnije početne ugovore, pod uvjetom da poslodavci u nekoj krizi mogu jeftinije otpuštati radnike, a koje onda treba preuzeti državni sustav usavršavanja i prekvalifikacija", zaključio je Kotarski.



Jeste li ikada radili za Glovo ili Wolt?

  • 0%Da

  • 0%Ne


bottom of page