top of page

Psihologija lajka

Evolucija društvenih medija donijela je puno toga, to uključuje i koncept lajka, koji je ne tako davne 2009. god. imao svoj “debut”. Nova era medija donijela je svijetu kompletno novu formu komunikacije i interakcije. Kako se nositi s tim?


Do prije 15-ak godina kada smo rekli “like”, tj. “sviđa mi se”, najčešće smo se referirali na nešto što nam pruža zadovoljstvo. Međutim, danas, dok još uvijek drži to značenje, u socijalnoj sferi predstavlja nešto u potpunosti drukčije. Predstavlja masku koju koristimo kako bi se prikazali u najboljem mogućem svijetlu. Samo razmislite koliko puta ste "mindlessly scroll-ali" socijalnim medijima i lajkali nešto samo zato što je vama ta ista osoba lajkala objavu jer ste poštivali tzv. “socijalni bonton”.


Jedan od razloga za takvo ponašanje je količina korištenja socijalnih medija. Čak 60% tinejdžera osjeća se ovisno o svojim mobilnim uređajima, što je za 6,5% više nego prethodne godine. Sve ukazuje na progresivan rast vremena koje tinejdžeri provode online, što naravno negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje i vlastitu percepciju. Prema istraživanju koje je proveo Pew Research Center, čak 60% ljudi koji koriste društvene medije smatra da to negativno utječe na njihovo samopouzdanje.


Što je uopće lajk i kako je on vrsta socijalne potvrde?

Prema Urban Dictionaryju, lajk se u kontekstu socijalnih medija definira kao radnja kojom korisnik izražava svoje odobravanje, sviđanje ili podršku nekom sadržaju. Koncept lajka populariziran je na Facebooku te je napravljen od strane Marka Zuckerberga i njegovih suradnika s ciljem da korisnici mogu pokazati inklinaciju, tj. sviđanje prema određenoj objavi. Zbog rasta popularnosti lajka na Facebooku, ostale društvene mreže preuzele su ovaj koncept i uvele svojevrsni lajk. 


Lajk pokazuje vrstu validacije, tj. odobrenja prema nečemu ili nekome, samim time nosi veliku težinu. Vidite li gdje može nastati potencijalni problem? 


Zbog prisustva ljudskog ega, lajk je postao društveni fenomen na temelju kojeg ljudi ocjenjuju svoju ljepotu, osobine, sposobnosti i sl. Postao je mjerilo vrijednosti, odnosno percepcije sebe te samim time i determinanta samopouzdanja.

Čak i jedan od tvoraca lajka ne poriče njegov negativan utjecaj.


“Htjeli smo učiniti nešto pozitivno linijom manjeg otpora i mislim da smo u tome uspjeli, ali u isto vrijeme nenamjerno smo stvorili i gomilu negativnih nuspojava. Na neki način bismo mogli reći da je gumb za like bio preuspješan.”  kazao je Justin Rosenstein jedan od kreatora Facebookovog lajka.


Lajk se koristi kao vrsta socijalne potvrde te isto tako i socijalnog odbačaja, što može imati katastrofičan utjecaj. Stručnjaci to definiraju kao "like addiction", odnosno ovisnost o lajku. Konkretno, Googleov dizajner i etičar Tristan Harris koncept objašnjava u sklopu kockanja. Lajk je objasnio na primjeru slot aparata:


“Povlačite polugu kako biste osvojili nagradu, a nešto slično radite svaki put kada osvježavate svoju stranicu kako biste vidjeli je li netko lajkao nešto što ste objavili.”


Svaki put kad ne dobijete svoj “fiks”, odnosno lajk, osjećate se neprihvaćeno i zanemareno, što je potkrijepljeno i podatcima koji govore da se čak oko 31% korisnika osjeća potišteno ili uzrujano kada njihove objave ne dobiju onoliko pozornosti koliko su se nadali.


Živjeti za lajk ima mnogo nedostataka, uključujući konstantan osjećaj promatranosti, ali ujedno i duboke usamljenosti. Stručnjaci ističu kako je to jedan od razloga za šokantno visoke stope depresije i anksioznosti među mladima. Manjak empatije, popraćen lažnim virtualnim životima uz duboku usamljenost dovodi do sveopće mentalne zdravstvene krize

Ovdje su neki od koraka koje možete primijeniti kako biste izbjegli ovaj toksični ciklus:


  • Potrebno je postaviti granice, udaljiti se. 

  • Tražiti izazove i postizati ciljeve kako biste izbjegli začarani krug gratifikacije lajkovima. 

  • Pokušati izbjeći lajk kao oblik instantne stimulacije.


Uz sve ove korake potrebno je izgraditi samopoštovanje te imati pozitivnu sliku o sebi kako biste spriječili da lajkovi definiraju vašu vrijednost. Na kraju dana lajk ima minimalno značenje, pokušajte ne pridonositi puno pažnje lajkovima, ostavite prostora za prave razgovore i interakcije koje za razliku od lajka obogaćuju vaš život. 


Istraživanja i izvori:

  • Steinsbekk, S., Wichstrøm, L., Stenseng, F., Nesi, J., Hygen, B. W., & Skalická, V. (2020). The impact of social media use on appearance self-esteem from childhood to adolescence – A 3-wave community study. Computers in Human Behavior, 114, 106528. 

  • Schreurs, L., Lee, A. Y., & Hancock, J. T. (2024). When Adolescents’ Self-Worth Depends on Their Social Media Feedback: A Longitudinal Investigation With Depressive Symptoms. Communication Research. 

  • Henzel, V., & Håkansson, A. Hooked on virtual social life. Problematic social media use and associations with mental distress and addictive disorders. PLOS ONE, 16(4), e0248406.

  • Teens, Social Media and Technology 2018 Monica Anderson, Jingjig Jiang

Comentários


bottom of page