Za svjetski je poznate modne brandove u Milanu radila je još kao tinejdžerka kada je na dan znala proći i po deset castinga. Mlada Puljanka Julija Gerenčir modelingom se bavi od svoje 14. godine te je upoznala i dobre i loše strane te industrije koju se nerijetko opisuje kao jednu od najsurovijih. Iz vlastitog iskustva Julija nam je opisala svoj put, a o najnovijim trendovima u modnoj industriji svoje stručno mišljenje daje nam profesorica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Jasminka Končić.
„Modelingom sam se počela baviti sasvim slučajno“
Danas dvadesetogodišnja Julija modelingom se počela baviti sasvim slučajno kada ju je modna agentica zaustavila na ulici i predložila da joj se javi. Ističe kako o tome prije toga susreta nije razmišljala te pridaje veliku zaslugu toj agentici koja ju je svojom otvorenošću i ležernosti zaintrigirala. Uz njeno vodstvo napravila je prve korake te je kroz nepunih dva tjedna prisustvovala na prestižnom modnom eventu Cro-a-Porter.
U dobi između 16 i 18 godina ističe kako agencije djevojkama nude inozemne angažmane te to potkrjepljuje svojim iskustvom s revija i života u Milanu.
„Radila sam u Milanu nekoliko sezona za svjetski poznate brandove, a praktički sam bila tinejdžerka.“ Govori kako je na dan znala proći i po deset castinga i kako je izrazito ponosna na sebe, svoja postignuća, samostalnost i organizaciju u tim godinama. Izdvaja kako joj je najteže pao osjećaj samoće; odvojenost od obitelji i prijatelja u stranoj državi u kojoj se priča jezik koji ne razumiješ. Nadalje, mlada Puljanka govori i o lijepim trenutcima te ističe kako oni najljepši nisu bili strogo povezani s poslom, već je tokom života izvan granica Hrvatske stvorila mnoge kontakte i prijatelje iz svih krajeva svijeta s kojima je i dandanas u dobrim odnosima.
„Rečenice poput: 'Trebaš smršavjeti!' ili 'Imaš tri kile viška' smatraju se normalnima“
Otvoreno govoreći o ružnoj strani profesije modela, Julija naglašava kako rečenice poput ''Trebaš smršavjeti!'' ili ''Kukovi ti trebaju biti ispod 90 cm!'' smatraju se normalnima: „Skoro svatko tko se odluči bavit' tom profesijom doživio je takve primjedbe barem jednom.“ Kako i sama kaže, svaki klijent traži određeni tip cure koji bi se najviše uklopio u njegovu kolekciju.
Na sve to, svoje stručno mišljenje dala je profesorica Tekstilno-tehnološkog fakulteta Jasminka Končić. Ona ističe kako „ideja mladosti i ljepote prožima sveukupno suvremeno društvo i pop kulturu, pa to ne čudi kako je sama ideja mladosti na način da se angažiraju sve mlađi modeli toliko potencirana.“ Nadalje, govori kako je taj fenomen nastao 90-ih godina nestankom supermodela poput Naomi Campbell i pojavom Kate Moss i samog pojma prirodne ljepote; priželjkuje se da modeli budu sve mlađi, a ideal ljepote okreće se prema androgenosti.
„Modna industrija stvara ljude koji su nesigurni i to je njezina najnegativnija strana“
Na pitanje što bi preporučila nekome tko se želi okušati u toj profesiji, Gerenčir odgovara da je najbitnije ostati vjeran sebi i onome što jesi te ne shvaćati stvari osobno. Isto tako kaže kako je riječ 'ne' i odbijanje angažmana (ako se kosi s uvjerenjima osobe) ispravna odluka navodeći da je tamo upoznala najljepše ali i najnesigurnije ljude.
„Moda više ne mora biti niti lijepa niti mlada“
Končić je podijelila i svoje viđenje o budućnosti mode te govori kako je moda i poimanje same ljepote jako promjenjivo: „Ako pogledamo zadnje kolekcije modne kuće Balenciaga, vidjet ćemo da su zastupljeni modeli svih dobnih skupina, a sijeda kosa više nije iznimka nego pravilo. Isto tako, modne kuće ne zaobilaze modele koji nose veličinu 44. Na modnim pistama i editorijalima sve je više lica prekriveno maskama što govori u prilog brisanja identiteta. Sve to ide u smjeru da moda više ne mora biti niti 'lijepa' niti mlada.“