“…we are living the end of what could have seemed an era of abundance …”
- Emmanuel Macron
“We need to understand that the pre-war situation with abundant, cheap fossil fuels is not coming back.”
-Frans Timmermans
Prirodni plin je drugi najvažniji primarni energetski resurs u europodručju, nakon naftnih proizvoda. To je najvažniji izvor energije u proizvodnom sektoru, a više od 90% plina koji se troši u eurozoni prije rata u Ukrajini, uvozio se (ECB Economic Bulletin, Issue 1/2022.).
Nasuprot tome, plin je primarni izvor energije koji se najviše troši u industrijskom sektoru (što uveliko utječe na opću razinu cijena) te (neprometnim) uslugama i kućanstvima.
Plin također djeluje kao ključni marginalni energetski resurs u proizvodnji električne energije, s obzirom na fleksibilnost elektrana na plin i ukupne plinske infrastrukture (npr. mrežne interkonekcije, skladišnih kapaciteta i terminala za ukapljeni prirodni plin - LNG) u odgovoru na fluktuacije u potražnji električne energije.
Putinovo naoružavanje energije suočava cijelu Europu sa sve nepodnošljivijim računima za energiju. U prvom redu kućanstva, a posebno mala i srednja poduzeća. Prepustiti to tržištu značilo bi prenijeti efekt povećanja cijena na najsiromašnije potrošače te istovremeno gurajući tvrtke na rub propasti. Ne trebaju svi pomoć s računima, ali oni koji ju trebaju, trebaju ju vrlo hitno.
Uz prisutne energetske probleme, suše su također uzele svoj danak Europi, utječući na proizvodnju hidroenergije u velikim proizvođačima kao što su Francuska i Norveška te posljedično potičući rast cijene fosilnih goriva na koje se komunalna poduzeća moraju oslanjati u vremenima slabije proizvodnje hidroenergije. U Njemačkoj su suše ometale opskrbu komunalnih poduzeća naftom i ugljenom jer je razina Rajne ostala preniska da bi mnoga plovila mogla doći do skladišta i elektrana gdje će ugljen i nafta biti potrebni ove jeseni i zime.
Kako bi se spriječile galopirajuće cijene energenata koje su izazvane nizom čimbenika, bila je potrebna brza reakcija za osiguranje alternativnih kanala opskrbe, uz to nastavljeno je poticanje uvođenje obnovljivih izvora energije jer su oni dominantno proizvedeni u EU (nuklearna energija i obnovljivi izvori). Stoga, Europska komisija predložila je sljedeći paket mjera.
Prva mjera:
Generalno smanjenje potrošnje električne energije od 10%. U satima s najvećom potražnjom potrošnja se mora smanjiti za najmanje 5% kako bi se izbjeglo korištenje najskupljih plinskih elektrana i posljedično snizila cijena energije. To će biti obavezno kako bi se ispunili svi ciljeve. Naravno, i u ovoj mjeri prisutan je kompromis jer zemlje članice EU-a imaju vrlo različitu energetsku strukturu i potrebu. Primjerice, nekoliko je zemalja bilo gotovo 100% ovisno o ruskom plinu, dok druge nisu koristile ništa.
Zemlje koje su uzimale malo ili nimalo ruske energije protivile su se žrtvovanju za one koji su imali koristi od godina jeftinog goriva od svog istočnog susjeda.
Španjolska i Portugal, koji imaju slabu vezu s plinskom mrežom EU-a, tvrdili su da je opći cilj od 10 posto nepravedan.
Druga i treća mjera:
Paket također predlaže europski mehanizam za prikupljanje i redistribuciju iznimnih viškova dobiti i prihoda koje je rat u Ukrajini donio nekolicini energetskih tvrtki. Predviđeno je kako će države članice uprihoditi 117 milijardi eura za potporu europskim kućanstvima i tvrtkama koje se suočavaju s nepremostivim računima za energiju.
Danas plinske elektrane imaju izrazito visoke troškove rada. Upravo te elektrane postavljaju tržišne cijene. To znači da su generatori električne energije s nižim operativnim troškovima uspjeli ubrati izvanrednu dobit, daleko iznad onoga što se moglo razumno očekivati na temelju standardnih projekcija.
Predlaže se da se prihodi navedenih - takozvanih infra-marginalnih proizvođača (1) ograniče na 180 € po MWh. Ova razina još uvijek daje profitnu maržu i čuva njihov poticaj za ulaganje. Uz to, tvrtke koje koriste fosilna goriva izvan energetskog sektora su također imale ogromne koristi od stanja na tržištu. Ovo se jasno vidi u potezima navedenih tvrtki u vidu otkupa dionica, izuzetnih dividende, itd.
Posljedično, treća mjera je orijentirana upravo njima gdje se traži solidarni doprinos za pomoć potrošačima električne energije.
(1) Infra-marginalnih proizvođači električne energije posjeduju strojeve koji generiraju električnu energiju s znatno nižim operativnim troškovima što im je omogućilo ubiranje znatne dobiti u vrijeme kada se podupire i potrebna je zajednička solidarnost.
Nadalje, za raspodjelu ovih sredstava obiteljima i poduzećima, državama članicama nudi se nekoliko prijedloga:
Izravni prijenos krajnjim korisnicima i premija za smanjenje potrošnje energije
Određivanja niže cijene za ograničene količine što je dobar način da se ponudi posebna podrška nižim i srednjim prihodima domaćinstava. Uz najnovije mjere, doneseni su i novi propisi koji osiguravaju brže povećanje europskih strateških rezervi plina prije zime kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe.
Novom uredbom, koju su ministri država članica već odobrili, propisana je obvezna minimalna razina plina u skladištima od 80% do 1. studenoga 2022. Države članice i operatori skladišta trebali bi nastojati postići razinu od 85%. Za naredne godine cilj je 90%, kako bi se Europljani zaštitili od mogućih šokova u opskrbi. U tekstu je istaknuto i da države članice trebaju diversificirati opskrbu plinom i pojačati mjere za energetsku učinkovitost.
Skladišta plina postat će kritična infrastruktura. Svi operatori skladišta morat će proći obveznu certifikaciju kako bi se izbjegla opasnost od vanjskih utjecaja. Operatori koji ne dobiju certifikat morat će se odreći vlasništva ili kontrole nad europskim skladištima plina.
Komisija planira kasnije u godini 2022. objaviti smjernice za dobrovoljnu zajedničku nabavu plina za dvije države članice ili više njih. Trenutno, ovisnost o ruskom plinu pala je s 40% na 9% na razini EU. Pohrana je u svakoj državi članici blizu potrebnih 80%, a EU prosjek je blizu 84%. Zapunjenost hrvatskog plinskog skladišta na razini je od gotovo 90 posto, budući da je u njega dosad utisnuto 3,75 milijardi (kWh) kilowatsati plina, što znači da je podzemno skladište Okoli zapunjeno 87%. Ukupna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj iznosi do 2,9 milijardi prostornih metara.
Količina potrošenih sredstava u milrd. € % BDP-a po državi
Hrvatska je na prvom mjestu u Uniji po izdvajanju za ublažavanje efekta energetske krize u relativnim odnosima (kao postotak BDP-a)
Najmanje su izdvajale Irska, Švedska i Finska.
Do sad je 27 država članica Europske unije izdvojilo 314 milijardi eura za ublažavanje utjecaja energetske krize na potrošače i poduzeća.
To za države članice predstavlja rastući fiskalni teret pogotovo u vrijeme dok se bore s ubrzanom inflacijom i lošim gospodarskim izgledima.
Njemačkoj vlada će nacionalizirati Uniper SE, što je plan koji uključuje ubrizgavanje osam milijardi eura u tvrtku, ali će kupiti i većinski udjel finskog komunalnog poduzeća Fortum Oyj.
Uz to Njemačka vlada je stavila Rusku naftnu tvrtka Rosneft (ROSN.MM) pod skrbništvom regulatora industrije i preuzima poslovnu rafineriju Schwedt, koja opskrbljuje 90% goriva za Berlin.
Poljska rafinerija PKN Orlen (PKN.WA) zainteresirana je za preuzimanje kontrolnog udjela u rafineriji Schwedt, koja je četvrta po veličini u Njemačkoj i također opskrbljuje dijelove zapadne Poljske.
Rastući troškovi energetske krize osim što predstavljaju opasnost za životni standard svih Europljana, prijete produbljivanjem gospodarskih razlika među državama članicama EU-a jer vlade s više fiskalnog prostora neizbježno će bolje upravljati energetskom krizom nadmašujući svoje susjede za ograničene energetske resurse tijekom zimskih mjeseci. Stoga je važno osmisliti politike koje mogu osigurati fiskalnu održivost i koordinirati ih među svim zemljama EU-a.
Uz sve navedene mjere, razvija se posebna skala koja će odrediti specifičnu prirodu odnosa s
dobavljačima energenata – u rasponu od nepouzdanih dobavljača kao što je Rusija do pouzdanih
prijatelja i partnera. Također, razmatra se uvođenje komplementarnog indeksa cijena LNG-a za EU. TTF, trenutna referentna cijena plina nije dorasla trenutnoj situaciji na tržištu.
Smatrate li da je Europska unija dobro odgovorila na aktualnu energetsku krizu nakon što ste pročitali navedeni tekst?
Da.
Ne.
Nedovoljno.
Kommentare