top of page

Stres kao motivator

Svi doživljavaju stres bilo da su djeca ili odrasli, učenici, studenti, zaposlenici ili menadžeri. Dio je svakodnevice i ne možete ga izbjeći. Stres je fiziološki i psihološki odgovor na vanjske pritiske ili unutarnje zahtjeve koji postavljaju vaše tijelo u “fight or flight  mode”. 


“Fight or flight” odnosi se na biološku reakciju u kojoj adrenalin preplavljuje naš sustav, uzrokuje jačanje naših osjetila i povećava našu sposobnost za prilagodbu. Međutim, to ne mora nužno značiti ništa loše. Možda ste primijetili kako ponekad kada se trebate opustiti volite intenzivne aktivnosti koje podižu adrenalin, poput zip-lininga ili vožnje toboganima. Te aktivnosti nipošto nisu opuštajuće, zapravo, one izazivaju fiziološki stres, usprkos tome mnogi i dalje uživaju u njima te se osjećaju puno bolje nakon njih. 


Stres je uobičajeno na lošem glasu – neka su istraživanja povezala kronični stres s depresijom, tjeskobom, pretilošću i bolestima srca, ali možda ste se zapitali: postoje li trenuci kada malo stresa može biti dobro za nas?


Prije nego što odgovorimo na to pitanje, moramo znati kada smo točno pod stresom? To jest koji su znakovi stresa?


Da bismo razumjeli stres moramo razumjeti hormon stresa - kortizol. Kortizol se prirodno oslobađa kada naše tijelo aktivira svoj prethodno spomenuti “fight or flight mode”. Kronično visoke razine istog su zapravo ono što uzrokuje razne bolesti. No, u kratkim naletima, kortizol djeluje kao signal za povećanje dopamina koji poboljšava percepciju i pažnju. 


Također, za uspješno suočavanje sa stresom važno je znati da prilikom doživljavanja istog pojedinac prolazi kroz tri faze, u ovom slučaju to su: 

  • Percepcija prijetnje

  • Osvještavanje mogućih reakcija na prijetnju

  • Reakcija - koja uključuje neku od strategija suočavanja 


Iz ovoga proizlazi da je neki događaj samo potencijalni izvor stresa. Zapravo sami stres i njegov intenzitet, subjektivni je doživljaj te potencijalno prijeteće situacije. Situacije koje predstavljaju značajan izvor stresa su one za koje mi sami procijenimo da su iznad naših mogućnosti. Dakle, doživljaj stresa i način suočavanja s njim ima značajnu subjektivnu komponentu. 


Drugim riječima, nejednako doživljavamo događaje, ali se i nejednako suočavamo s njima. To možemo zapaziti u svakodnevnim situacijama kao što je primjerice javni govor. Svatko ima fiziološki odgovor na stres prilikom javnog govora: razina kortizola i otkucaji srca porastu, možete osjetiti malu mučninu ili nervozu. Biste li ovo opisali kao tjeskobu ili uzbuđenje? Fizički osjećaj je isti, ali netko tko taj osjećaj opisuje kao "uzbuđenje", vjerojatno će više uživati u javnom govoru nego netko tko to opisuje kao "tjeskobu". To znači da sama spoznaja o tome kako simptomi stresa mogu biti korisni može rezultirati zdravijim reakcijama na stres u budućnosti. 


Poznato je da je kronični stres štetan, međutim; kratkotrajni, akutni stres nije nužno loš. Naravno, ne možemo uvijek biti pod stresom jer to ne samo da je štetno za fizičko zdravlje već ima znatne psihičke posljedice za nas, primjerice “burnout”. No, umjesto da se fokusirate na negativne aspekte, razmislite o trenucima kada vam je stres pomogao, primjerice tijekom priprema za ispit ili kada vas je stresno iskustvo zbližilo s prijateljem ili kolegom. 


Preoblikovanje vašeg razmišljanja o stresu može imati stvarne koristi za vaše svakodnevne izazove. Stres ima izvanrednu sposobnost izoštravanja fokusa i povećanja produktivnosti. Kao kada čujete da netko uspije pomaknuti auto u iznimno opasnoj situaciji, iako je to radnja koja je čovjeku tipično teško izvediva, netko je zbog količine stresa tj. adrenalina to ipak uspio. 


Stres je zapravo pokretač puno promjena, većina života na zemlji se mijenjala i adaptirala zbog stresa tj. tjera nas da izađemo iz svoje zone udobnosti. Kada se suočimo sa stresnom situacijom, naši umovi i tijela mobiliziraju se kako bismo se prilagodili te inovirali i prevladali izazove. Taj proces omogućuje nam da otkrijemo svoje snage, razvijemo nove vještine i proširimo svoje sposobnosti. Što dovodi do zaključka da je kratkotrajni stres ključ za veću produktivnost.


Potrebno je optimizirati stres da “on radi za vas”, tako da bude koristan i produktivan. To je jako teško s obzirom na to da je linija između visokog stresa i opuštenosti poprilično tanka, stoga se u nastavku nalazi nekoliko savjeta kako to postići:


  • Identificirajte pozitivne izvore stresa koji vas motiviraju i potiču na djelovanje.

  • Postavite izazovne, ali dostižne ciljeve (one koji vas mogu motivirati i potaknuti na produktivnost).

  • Koristite stres kao izvor energije; prepoznajte trenutke kada vam stres povećava energiju i koncentraciju. Iskoristite te trenutke za obavljanje zahtjevnih zadataka.

  • Usvojite pristup rješavanju problema umjesto da ih izbjegavate.

  • Učite iz stresnih situacija te analizirajte sve prethodne.

  • Održavajte zdrav balans između stresa i odmora.


Comments


bottom of page