Svi smo mi imali iskustva s alkoholom. Odlaskom na fakultet upoznajemo se s raširenom kulturom partijanja, konkretno opijanja. Velikom broju studenata se to čini kao nezaobilazan dio studentskog života. Alkohol se često povezuje sa svakodnevnim aktivnostima od odlaska u kino ili na večeru pa čak i do prisustvovanja predavanjima. Konzumacija alkohola nije ograničena samo na vikende (sjetite se studentske srijede), pijenje tijekom tjedna može postati uobičajeno što često rezultira preskakanjem jutarnjih predavanja, a time i propuštanjem važnog dijela akademskog iskustva.
Kad pijemo to ne utječe samo na fizičko zdravlje, već može dovesti i do gubitka povezanosti s ljudima oko nas. Zbog prekomjernog unosa alkohola, što s obzirom na kulturu partijanja i “boemskog” života i nije teško postići, lako je izgubiti stvarni kontakt s prijateljima. Druženja se svode na prekomjernu opijanje i indirektno natjecanje: “tko može popiti više?”. To stvara osjećaj izolacije jer umjesto da vodimo razgovore kojima stvaramo konekcije naša komunikacija se svodi na površnu interakciju bez stvarne razmjene iskustava i osjećaja.
Ovaj problem dodatno pogoršava takozvani "studentski mjehurić": posebice naglašen u studentskim domovima. Mjehurić predstavlja nenamjernu segregacijom studenata od šire zajednice, to jest rijetku komunikaciju s ljudima koji nisu studenti, čime se samo produbljuje osjećaj izolacije. Uz ekstremnu kulturu partijanja, ovaj mjehurić postaje neprobojan za naše prijatelje koji potencijalno već rade i nisu studenti.
Problematično opijanje nije u potpunosti krivnja studenata. Alkohol je vrlo dostupan i puno ga je lakše nabaviti nego pronaći podršku za probleme s mentalnim zdravljem. Osjećaj izolacije i laka dostupnost alkohola kobna su kombinacija koja može dovesti do ozbiljnih problema uključujući i razvoj alkoholizma. Disfunkcionalna konzumacija alkohola često je povezana s traumom ili lošim mentalnim zdravljem, gdje mnogo ljudi koriste alkohol kao sredstvo za samoliječenje, pokušavajući se tako nositi s emocionalnim i psihološkim problemima.
Statistike pokazuju da je zloupotreba alkohola značajan problem u studentskoj populaciji. Prema istraživanju koje je provela Nacionalna institucija za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA), oko 20% studenata ispunjava kriterije za poremećaj uzrokovan alkoholom.
Zakoni o prodaji alkohola su prilično liberalni u Hrvatskoj, a to je posebno izraženo u dostupnosti istog među različitim kvartovskim trgovinama, ali i različitim mogućnostima dostave alkohola s aplikacijama kao što su Wolt ili Glovo. Nije iznenađujuće da vidimo obilnost tih trgovina u blizini studentskih kvartova ili domova jer to su ipak područja gdje mnogi studenti to jest njihovi najčešći kupci žive.
Da bi se riješili ovi problemi, potrebna je stroža regulacija alkohola, međutim, ona je teško provediva jer zahtjeva stroge sistematske promjene koje se naravno ne bi svidjele velikom broju građana. Drugi način rješavanja ovog problema jest; komunikacija i povećanje svijesti o rizicima učestalog opijanja među svojim kolegama/ prijateljima kako bi smanjili potencijalne bolesti ili čak smrt. Svake godine, prema NIAAA, oko 1.825 studenata u svijetu umire od trovanja i nenamjernih ozljeda povezanih s alkoholom.
Nadalje, treba podržati i potaknuti fakultete da uključe studente u svoje programe ili u razne oblike participacije: bilo kroz studentske udruge ili druge oblike aktivnosti kako bi imali interakcije s ljudima van “studentskog mjehurića”. Takva zajednička kohezija mogla bi smanjiti relativnu izolaciju, a i konzumaciju alkohola među studentima.
Sve u svemu, moramo zagovarati mentalno zdraviju naciju koja se ne boji razgovarati o “taboo” temama kao što su alkoholizam ili teško suočavanje s promjenama koje donosi studiranje. Poticanjem studenata na sudjelovanje u zajednicama, kao i pružanjem adekvatne podrške mentalnom zdravlju, možemo smanjiti štetne učinke kulture opijanja i osigurati bolje uvjete za sve studente.
Comments