Svestrani jezičar i vatrogasac: “Ni jedna znanost, profesija ili struka nije bolja od druge”

Vlastiti kapacitet, percepcija fakulteta i mogućnost zapošljavanja po završetku neki su od važnijih faktora pri odabiru željenog studija. Donosimo intervju sa zanimljivim sugovornikom, studentom iz Like koji je prošao brda i doline…


Student, zaposlenik, vatrogasac - Petar ima zanimljive i slojevite životne stavove te ideje koje je podijelio s nama u nastavku.


Pozdrav. Moje je ime Petar Popović, inače sam iz Josipdola, iz Like, ali već 6 godina živim u Zagrebu. Studiram germanistiku i do prije godinu dana studirao sam lingvistiku, ali sam nedavno promijenio smjer pa sada uz germanistiku studiram južnoslavenske jezike i književnost, točnije Srpski i Slovenački.


“Čime se bavim, što radim? Teško pitanje, odnosno teško za nabrojati.”

Bavio sam se uvijek svime i svačime. Bio sam član crvenog križa, u klubu volontera, u školi sam pisao za regionalne školske novine na njemačkom i tome slično, ali nekako najdulje je vatrogastvo ostalo na tapeti. Kad s 25 godina mogu reći da sam skoro 15 godina vatrogasac, mislim da je time sve rečeno.



Foto: privatna galerija


Zašto baš germanistika?


Germanistika je bila moj prvi izbor jer sam bilingvalan. Paralelno sam progovorio njemački i hrvatski uz njemačke televizijske programe. Tako je i moje odrastanje dosta bilo praćeno njemačkim jezikom. Zagovornik sam teorije da jezik koji dominira u svijesti ima podosta utjecaja na razmišljanje i ponašanje. Tako sam i ja, kada je došlo do velikih pitanja i odluka, “prebacio” svijest na njemački pa tražio drugu perspektivu.


O promjeni studija i promašenim fakultetima


Svatko mora biti svjestan činjenice da smo samo ljudi i da ne znamo sve. Sve dok sami ne iskusimo nešto, ne možemo reći da smo probali i da znamo nešto o tome ili da možemo formirati mišljenje o tome. Promašen odabir studija po meni nikako nije teret, naprotiv, smatram to dobitkom. Jedno iskustvo više samo olakšava uspoređivanje drugih studija. Znam da se mnogi boje toga koraka i sam sam puno razmišljao o tome, ali shvatio sam da nemam što izgubiti. Jednostavno se okreće novi list, dobiva se novi smjer kretanja, a nakon što prvi odabir nije upalio, puno su veće šanse da drugi odabir bude onaj pravi.


Kako je studirati germanistiku?


Kada sam počeo studirati germanistiku, bez obzira na sva raspitivanja unaprijed, nisam mogao znati što me očekuje. Krenulo je odmah brzim i oštrim tempom, ali meni je to odgovaralo. Možda jer sam čovjek koji ima uvijek neke sustave u glavi, ali mislim da je svakome sustavnost potrebna. No, znam da ima kolega koji su brzo odustali jer nisu mogli ići tim tempom. Žao mi je što je tako, ali isto tako drago mi je što su to shvatili i donijeli odluku da mijenjaju prije nego sebe iscrpe.



Foto: privatna galerija


Pitanje usporedbe studija Filozofskog fakulteta s deficitarnim STEM studijima: “ni jedna znanost, profesija ili struka nije bolja od druge”

Pitanje opće percepcije FFZG-a u Hrvatskoj veliki je problem, ne samo za studente, nego i za zajednicu. Mnogi često zaboravljaju da svi društveni smjerovi koji se mogu studirati na FFZG-u imaju ulogu u društvu kamo god da se okrenemo. Naglašavam jednu stvar - ni jedna znanost, profesija ili struka nije bolja od druge. Svaka je bitna za svoje područje. Tako su i društvene znanosti na FFZG-u bitne za društvo.



Uzmimo za primjer upravo jezičare koji su iznimno bitni i za ostale znanosti. Da bi se prirodoslovne znanosti proučavale i diskutirale među stručnjacima, potreban je jezik koji će poslužiti kao sredstvo za isto. A svaki je jezik ovog svijeta živi organizam koji se stalno mijenja. Upravo se u tom trenutku jezičari brinu da formiramo jezik baš za svačije potrebe u društvu.


“Na ovim su prostorima sve revolucije krenule s Filozofskog, u kojoj god državi bili”

Volim se uvijek sjetiti jedne izjave: na ovim prostorima su sve revolucije krenule s Filozofskog, u kojoj god državi bili. To je istina jer su na Filozofskom uvijek tekle rasprave koje su podizale narod u borbu za promjenama, a ovdje treba svakako podvući crtu prije nego se ovo uvuče u politiku. Ovdje nema politike, samo svijest za društvene promjene i nazovimo ga tako, narodni boljitak, bez obzira na politiku.


Isplati li se u tvojoj struci zaposliti u inozemstvu ili barem raditi za inozemnu tvrtku?

Živimo u modernom svijetu koji, zapravo, u današnje vrijeme, postaje dostupan svima. Samo smo putem interneta povezani sa cijelim svijetom, a uz suvremene mogućnosti putovanja, svaki je čovjek po potrebi u danu na drugom kraju svijeta.

Ljudi, kulture, svjetonazori, politike i sl. možda su u svakom dijelu svijeta drukčiji, ali upravo je to ono što je prednost. Primjerice, germanisti djeluju diljem cijelog svijeta. Ja sam uvijek “za” kada je pitanje treba li otići. Da, treba otići, ali to ne mora značiti otići za sva vremena, već otići na neki period, vidjeti, sakupiti znanja i iskustva pa se onda ili vratiti ili krenuti dalje na sljedeću lokaciju.

Foto: privatna galerija

Smatraš li da, unatoč stranim jezicima koje naučimo i konstantnoj globalizaciji, treba posebno njegovati svoje korijene i biti svjestan odakle dolaziš?


Jezici su bogatstvo današnjice, ali jezici ostaju samo sredstvo, ništa više. Bogatstvo je govoriti više jezika, vladati njima kao materinjim, ali ne znači da onaj drugi treba zapostaviti. Ja, kao bilingvalna osoba, njegujem oba svoja jezika jednako jer sam svjestan činjenice da su mi oba izrazito bitna u mojoj svijesti.


“Kada samo vidi ličku kapu, sto posto sam uvjeren da svakom Ličaninu srce zalupa jače”

Kultura ide uz jezik, ali ima jednu sasvim drugu dimenziju. Južni Slaveni imaju tu posebnu vezu s kulturom jer nam je kultura duboko usa