Ultraljubičasta (UV) svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje ovisno o valnoj duljini i biološkoj aktivnosti možemo podijeliti u tri skupine: UVA, UVB i UVC. Zahvaljujući ozonu koji filtrira najveći dio UV zraka, Sunčeva svjetlost nije izravna prijetnja. Umjetne UV lampe čak imaju važnu primjenu u medicini pri tretiranju vitiliga, dermatitisa te nekih drugih kožnih stanja i bolesti. UV svjetlost prelazi u opasnost kod neracionalnog izlaganja u vidu pretjeranog sunčanja te korištenja solarija.
Da UV svjetlo nije bezopasno govore i Internacionalna agencija za istraživanje raka (IARC) te američki Nacionalni toksikološki program (NTP) koji navode da su UV emitirajući uređaji te UV svjetlost širokog spektra kancerogeni za ljude. O potencijalnim opasnostima koje se skrivaju iza solarija i sličnih uređaja govori i činjenica da su solariji za komercijalnu upotrebu 2015. zakonom zabranjeni u Australiji.
Koža, kao naš najveći organ, predstavlja prvu liniju obrane od vanjskih utjecaja, a time je i prva meta UV zračenja. Preveliko izlaganje UV zračenju može dovesti do raznih promjena u organizmu, od naizgled bezazlenog akutnog oštećenja kože u vidu opeklina, degeneracije kože i preuranjenog starenja pa sve do raka kože. Neke od teorija povezanosti karcinoma i UV zračenja se zasnivaju na promjenama u strukturi DNA. UV zračenje dovodi do pojave pirimidinskih dimera, različitih lomova DNA, pojave uracila... Sve ove promjene u strukturi molekule DNA mogu inhibirati mehanizme popravka u stanici te dovesti do ozbiljnih grešaka u staničnom funkcioniranju.
Kako bi se pobliže istražio utjecaj zračenja na kožu, u jednom istraživanju je kolagen tipa 1 izložen UV zrakama. Kao model za promatranje je izabran tip 1 kolagena iz razloga što je izrazito zastupljen u koži i vezivnom tkivu. Rezultati su utvrdili da je nakon izlaganja zračenju došlo do narušavanja normalne strukture trostruke uzvojnice, smanjenja termalne stabilnosti, cijepanja i fotodegradacije kolagena. Upravo se ta fotodegradacija kolagena smatra jednim od procesa odgovornih za fotostarenje te preuranjeni nastanak bora.
Pretjerano izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju može dovesti do oštećenja i bolesti oka. Uz UV oštećenja povezuju se katarakte, sive mrene, ali i degeneracije žute pjege. UVB zračenje dopire do rožnice koju može oštetitii dovesti do fotokeratitisa, dok UVA zračenje predstavlja opasnost za mrežnicu. Ovaj toksični utjecaj na oči i vid jedan je od glavnih razlogaza nošenje zaštitnih naočala u solarijima.
Upravo solariji dolaskom hladnijih mjeseci postaju tema razgovora, ali i oglasa koji nam se prikazuju. Reklamiraju se kao odlična metoda održavanja preplanule boje tijekom zime te održavanja razine vitamina D, no rijetko se spominju rizici koji idu ruku pod ruku s njihovim korištenjem. Rizici i opasnosti koji bi nas svakako trebali potaknuti da razmislimo vrijedi li zbog nešto tamnijeg tena dobrovoljno sebi povećavati rizik od melanoma.