Učinak Crnog petka na ekonomiju


Crni petak je kroz povijest poprimao razne pozitivne i negativne konotacije - od događaja u kojem potrošači pridonose većoj incidenciji prometnih nesreća, preko kolapsa na burzi 1869. godine kada su dvojica američkih investitora prouzročili financijski slom pokušavši utjecati na tržište zlata, pa sve do suvremenog koncepta u kojem je naziv korišten kao marketinški alat pomoću kojega trgovci ostvaruju dovoljnu količinu prodaje koja je za njih isplativa.


Iako Crni petak potječe iz američkog tradicionalnog kruga, danas se taj maloprodajni događaj proširio i u drugim zemljama širom svijeta, a mnogi ekonomski i tržišni analitičari ga cijene jer porast kupoprodaje tijekom Crnog petka, pa čak i Crnog tjedna koji počinje Danom zahvalnosti, zapravo pridonosi povećanju ekonomskog prosperiteta čija se mjera kasnije može koristiti u predviđanju kretanja drugih oblika imovine, primjerice, dionica.


Koliki je zapravo utjecaj Crnog petka na ekonomiju? Kako bismo dali odgovor na ovo pitanje, važno je proučiti njegov učinak na potrošnju, gospodarstvo i dionice. Nesumnjivo je da navedeni događaj tjera potrošače da povećaju svoju potrošnju promovirajući rijetku priliku za uštedom novca na širokom spektru proizvoda, i to ponajprije na tehnologiji. Međutim, ukupan utjecaj na gospodarstvo relativno je diskutabilan među različitim znanstvenicima.


S jedne strane, pobornici kejnzijanske teorije smatraju da povećanje potrošnje dovodi do stavljanja veće količine novca u optjecaj, što multiplikatornim djelovanjem pozitivno utječe na gospodarstvo u cjelini, dok drugi vjeruju da je njegov neto efekt kratkoročan ili pak zanemariv zbog činjenice da prodaja počinje opadati nakon završetka popusta. Također, daljnje produljenje popusta dovodi do smanjenja profitne marže, što potencijalno može ugroziti radna mjesta, odnosno povećati nezaposlenost.


Govoreći o dionicama, istraživanja su pokazala da bez obzira na to što je određena tvrtka možda uživala visok udio prodaje na Crni petak, to ne znači da se njezina profitabilnost ili pak solventnost drastično povećala, što su svakako ključni čimbenici prilikom odabira dionica od strane investitora. Ipak, prema podacima Bloomberga, indeks S&P 500 pokazuje da stopa povrata na maloprodajne dionice iznosi 5% za vrijeme Crnog petka u odnosu na prosječnih 3% tjedan dana prije i poslije navedenog događaja.


Uzimajući u obzir sve navedeno, možemo zaključiti da visoka ili niska prodaja tijekom ovog razdoblja ima snažan učinak na stopu povrata na dionice maloprodajnog sektora, no međutim, krajnji rezultati Crnog petka nemaju ključan utjecaj na cjelokupno tržište dionica i raspoloženje ulagača, s obzirom na to da su sudionici financijskih tržišta obično usredotočeni i na ostale gospodarske, političke i druge faktore, kao što je primjerice aktualna globalna epidemiološka kriza izazvana pandemijom COVID-19.



Slika 1. Kretanje maloprodajnog indeksa S&P 500 s označenim postotnim porastima tijekom Crnog petka

Izvor: DAILY FX. Dostupno na URL: https://www.dailyfx.com/sp-500. Datum pristupa: 4.12.2020.



#crnipetak #blagdani #popusti #ekonomija #financije #marketing #potrošnja #štednja #proizvodi #prodaja #dionice #tržište #povrat #novac #investitori #profit #trgovina

39 views0 comments

Recent Posts

See All