Današnji mladi adolescenti vrlo vjerojatno otkad znaju za sebe znaju i za kobnu sintagmu 'klimatske promjene'. Posvećeno joj je toliko dokumentaraca, tv priloga, konferencija, članaka. No, vijesti su i dalje iz godine u godinu alarmantne. Tako i najnovija vijest o rekordnim temperaturama oceana uslijed mjerenja, i to već treću godinu za redom, ne zvuči nimalo optimistično.
Zašto nam je bitno mjerenje temperature oceana i kako ono odražava ozbiljnost klimatske situacije u kojoj živimo? Od 1971., svjetski oceani su u sebe apsorbirali 90% viška topline iz atmosfere koja se tamo našla 'zahvaljujući' fosilnim gorivima i ostalim ljudskim aktivnostima.
Dr. John Abraham, profesor toplinskih znanosti, izvještava za The Guardian koncem 2020. godine kako su podaci mjerenja oceana, otkad je takva aktivnost pokrenuta, (oko 1950.), iz godine u godinu u korist sve većeg porasta temperature oceana.
Da se vratimo na početno pitanje o važnosti mjerenja temperature oceana. Ona je drastičnija od promjena temperature zraka i vjerniji je pokazatelj kolika je stvarna ugroza planeta Zemlje. Mnogi znanstvenici upućuju na ozbiljnost ovih podataka te na potrebu svođenja emisije fosilnih goriva na 0%. Oceani utječu na vremenske (ne)prilike. Zatopljenje oceana rezultira sve promjenjivijim vremenom, snažnijim olujama, uraganima, intenzivnim kišama koje vode prema strašnim poplavama, (izvještava CNN).
Na kraju, kada bi se emisija fosilnih goriva i svela na 0 % što bi jedino moglo stati na kraj promjenama, ni to zapravo ne bi označilo kraj. Posljedice prekomjerne količine toplinske energije u atmosferi i godinama nakon imale bi utjecaj na povišene temperature oceana, a time i atmosfere te klimatske promjene. Ipak, što prije se potpuno zaustavi emisija, prije će se i doći do prestanka zagrijavanja, a brojni podaci nagovještavaju da bi to toga moglo doći tek sredinom 21. stoljeća.