Zašto lažemo?

Koliko laži dnevno izgovorimo? Jesu li sve laži loše? Kako one utječu na ljude oko nas, naše odnose i na nas same?


Većina ljudi će reći da su iskreni, da ne lažu i da izbjegavaju ljude koji lažu jer ih ne mogu smatrati pouzdanima i vjerodostojnima. Međutim, kada bismo se zaista fokusirali na sve što govorimo, primijetili bismo da ono što govorimo sebi i drugima nije uvijek istovjetno sa stvarnošću. Nažalost, svi smo mi u manjoj ili većoj mjeri ponekad kreatori laži. Od onih najmanjih, koje je katkad teško i prepoznati, pa do onih najvećih kojima je moguće izokrenuti cijelu stvarnost. No, jesu li sve laži loše?



Kada bismo zamislili nekoliko situacija u kojima lažemo došli bismo do zaključka da postoje i „dobre“ laži, tzv. bijele laži. One se definiraju kao laži s ciljem postignuća nečega za što znamo da ne bismo postigli ukoliko ne lažemo, a istovremeno nikome u okolini ne štetimo. Također, događa se često da pribjegavamo lažima da nekoga ne uvrijedimo ili kako bismo izbjegli neugodne situacije. Međutim, iako to naoko ne utječe ni na koga u našoj okolini, ipak u određenoj mjeri utječe na naše međusobne odnose. Stvarajući lažnu atmosferu u svom umu i predstavljanje iste pojedincima oko nas, mi sami sebi stvaramo svijet laži, a isto tako i drugima predstavljamo nerealan svijet pretvarajući se da je istinit. Takva vrsta laži neće izravno naštetiti osobi kojoj lažemo, međutim, činjenica da smo lagali kako bismo postigli vlastiti cilj, djeluje licemjerno i pomalo sebično. Imajući to na umu, kao i činjenicu da smo socijalna bića kojima su odnosi veoma bitni za osobni rast, kvalitetan život i zadovoljstvo, ispada da bijele laži i nisu baš tako bijele.


Kako laganje može utjecati na mentalno zdravlje?


Prema istraživanjima psihologa, laž (kakva god bila: dobronamjerna ili ona druga) utječe na mentalno stanje čovjeka. Tijekom proučavanja dviju skupina ljudi, onih koji su izbjegavali laganje u svakom trenutku i onih koji nisu, otkriveno je da su ovi prvi bili boljeg fizičkog i mentalnog zdravlja, a osim toga značajno su im se popravili odnosi s drugim ljudima. Laž može u nama probuditi osjećaj krivnje, uzrokovati stres zbog pokušaja usklađivanja laži s istinama te otežati donošenje odluka ukoliko nismo bili u potpunosti iskreni, a može uzrokovati i strah da nas osoba kojoj lažemo ne bi otkrila. Također, može doći i do emocionalne neravnoteže zbog neusklađenosti onoga što govorimo s onime što radimo i mislimo, a to se na kraju odražava i na naše fizičko zdravlje.


Svima nam je poznata priča o neposlušnom Pinokiju koji je kroz razne nedaće i vlastite greške naučio kako se treba ponašati da bi uistinu bio zadovoljan i živio u miru s drugima, no ono po čemu je najpoznatiji jest nos koji mu je bio sve duži sa svakom izgovorenom laži. U stvarnom nam svijetu, naravno, neće narasti nos, međutim, ova je priča slikovit prikaz što laž čini našim odnosima - udaljava nas jedne od drugih te što čini nama samima - udaljavamo se od istine o samima sebi i stvaramo svijet u kojem ne možemo biti istinski sretni jer mi sami ne živimo u istini. Ponekad je dobro uzeti pokoju bajku u ruku i izvući iz nje pouku koja nam može donijeti mir i sreću.


"Čitate li bajke, primijetit ćete da se jedna ideja provlači kroz sve njih od početka do kraja - ideja da mir i sreća mogu postojati samo pod nekim uvjetima. Ta ideja, koja je u samoj srži etike, srž je svih dječjih priča." G.K. Chesterton


Zbog svega navedenog, čini se da je najzdravije i najisplativije živjeti i govoriti istinu da bismo bili zadovoljni te kako naši odnosi s drugima ne bi patili. A što je sa sarkazmom i šalama? Pa, dok ne vrijeđaju i ne omalovažavaju druge, uvijek su dobrodošle. Dapače, dokazano je da humor pozitivno utječe na zdravlje, zbližava ljude i čini život lakšim i ljepšim.


#laži #ljudi #odnosi #pinokio #psihologija #glasstudenta