Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013. godine prošlo je skoro šest godina. Otada se pojavilo puno nesuglasica i nejasnoća u narodu. Politička scena je doživjela kompletnu rekonstrukciju. Politički akteri nisu se više dijelili na lijeve i desne. Sada je sinonim za lijevo globalizam, dok je za desno suverenizam. Ovakva politička podjela omogućila je pojavu novih političkih aktera i pokreta zvanog Populizam koji označava način politike koji prikazuje "istaknutu bliskost narodu" i instrumentalizira nezadovoljstvo, strahove i aktualne sukobe za vlastite potrebe. Apelira na instinkte i nudi jednostavna rješenja pri čemu se aspekti praktične izvedivosti uveliko zanemaruju. Blaćenje političkih protivnika, stanja u državi i kritike bez konstruktivnih elemenata su također neki od elemenata klasičnog populizma. Naravno u ovo doba, kada je EU ranjiv, populizam je iznimno opasan jer iskorištava krik i nezadvoljstvo naroda nudeći logična i neizvediva rješenja aktualnih problema. Načelno populisti se smatraju protivnicima ideji Europske Unije i status quo države te ih možemo svrstati u grupu anarhista.
Prije ulaska u Europsku Uniju ljudi su bili uzbuđeni, širila se pozitivna vijest te pozitivne strane ulaska. Međutim, nekoliko godina poslije ulaska u EU preplavljeni smo raznim člancima, videima, reklama itd. koji percipiraju EU kao jedno veliko zlo koje je donijelo samo štete Hrvatskom narodu te ničega dobroga. Živeći u takvom okruženju nije čudno da i najveći odvjetnik EU-a nakon nekoliko godina postane najveći euro-skeptik koji lobira za napuštanje i totalno urušavanje EU.
Potrebno je napraviti korak nazad i sagledati sve činjenice, dobre i loše strane EU te onda na temelju činjenica donijeti vjerodostojan zaključak o efikasnosti EU, a ne temeljiti svoje mišljenje na posljednjem propagandnom članku "za" ili "protiv" EU.
Kao i uvijek iznijeti ću svoje mišljenje i nekoliko bitnih čimbenika te vas potaknuti da kritično razmislite i da sami formirate stav o EU.
Europska unija , ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država . Europska unija formalno je uspostavljena 1.studenog 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji. Europska Unija je jedina organizacija ove vrste na svijetu, i zbog toga ju je ponekad teško definirati. To je organizacija koja stalno mijenja i nadograđuje politike u kojima djeluje. Trenutno se može definirati kao federacija u monetarnim odnosima, poljoprivredi, trgovini i zaštita okoliša; konfederacija u društvenoj i gospodarskoj politici, zaštiti potrošača, unutarnjoj politici; i kao međunarodnoj u vanjskoj politici.
No, što EU čini za svoje građane. Nekoliko stvari koje odmah padaju na pamet su mir i sigurnost, jedinstveno tržište, standardi hrane i okoliša, potrošačka prava, ljudska prava, zajedno državne članice predstavljaju velesilu, telefonske usluge i internet u državama članica, zaštita prava pri putovanju, zaštita od negativnih učinka globalizacije. Osobno neki od najvećih uspjeha EU su to što je 500 milijuna ljudi je dobilo slobodu da žive, studiraju ili rade bilo gdje. Eurostat kaže da otprilike 14 milijuna studenta studira izvan svoje matične države u državama članica EU. EU je stvorila najveće svjetsko tržište. BDP EU-a predstavlja 22.8% ukupnog svjetskog BDP-a. EU je zabranio smrtnu kaznu. Naravno, najveći uspjeh EU je održavanje MIRA I BLAGOSTANJA na području Europe. Da je ovo jedina dobra stvar koju je EU uspio napraviti, a da je sve ostalo vezano za EU loše i negativno još uvijek bih osobno smatrao da je EU projekt bio uspješan. Ljudi i općenito mlade generacije (uključujući i mene) imaju sreće što nisu okusili i živjeli u ratno doba. Ne shvaćamo koliko smo blagoslovljeni što živimo u doba mira i blagostanja.
No, kakav bih EnovumNews bio objektivan portal ako ne bih spomenuo i negativne stvari EU.
Idemo po redu, izreći ću aktualnu tezu koju ću pokušati demantirani činjenicama. Pa krenimo!
"Ulaskom u EU izgubit ćemo svoj nacionalni identitet"
Hrvatska ulaskom u Europsku uniju posve sigurno neće izgubiti nacionalni identitet. Zapravo možemo reći da će se dogoditi upravo suprotno – jednom kad uđemo u Europsku uniju, identitet Hrvatske bit će dodatno osnažen. Primjeri svih država članica EU-a, od Francuske i Italije do Poljske i Slovačke, pokazuju da niti jedna država članica ulaskom u EU nije izgubila svoje nacionalne specifičnosti, tradicije i običaje. Dosadašnja iskustva su pokazala kako su države ostale prepoznatljive u Europskoj uniji. O tome svjedoči primjer Irske. Naime, prije ulaska u Europsku uniju Irska je bila relativno siromašna i nerazvijena zemlja, poznatija po visokom broju iseljenika nego po svojim prirodnim i kulturnim obilježjima. Zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, Irska je doživjela pravu gospodarsku i socijalnu preobrazbu, što je povećalo njezin ugled u svijetu te potaknulo zanimanje za irsku kulturu, glazbu, tradicionalne običaje, prirodne ljepote i druge aspekte njezina identiteta. Većina Iraca čak smatra da je članstvo u EU ojačalo njihov suverenitet, napose u odnosu Veliku Britaniju. Članstvo u Europskoj uniji tako je na neizravan način ojačalo identitet Irske, koji je danas prepoznatljiv u cijelom svijetu.
" Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će izgubiti svoj suverenitet "
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska ostaje suverena država koja će sudjelovati u donošenju odluka. Pregovaranjem na europskoj razini države članice povećavaju svoj međunarodni ugled i političku moć. Ulaskom u EU sve države članice udružuju (gube) dio svog suvereniteta kako bi ga dodatno osnažile i bolje štitile zajedničkim snagama, i to na način da odluke donose demokratski i zajednički na razini EU-a. Pritom svaka država članica aktivno sudjeluje u postupku donošenja odluka. Realno gledajući, mi smo mlada država te ako uzmemo primjer pravosuđa vidimo koliko smo neefikasni u pojedinim segmentima upravljanja. EU direktive i zakoni su većinski poboljšali i ispravili pojedine neefikasnosti u sustavu te bismo na taj način trebali tumačiti izvršnu vlast EU tijela i institucija. Jesmo li izgubili dio suvereniteta? Jesmo ali smo predali isti dio kao i sve članice EU te zasad direktive iz EU imaju pozitivan učinak.
" Propast će nam sva domaća proizvodnja i nećemo biti konkurentni. Preplavit će nas uvozna roba koja će uništiti domaću proizvodnju".
S ovom tezom se na neki način i mogu složiti. Mogu ju razumjeti jer RH uistinu nije bila spremna za ulazak u EU. Nismo definirali strateški bitne industrije, nismo riješili probleme pojedih firmi te ih adekvatno rekonstruirali i pripremili za Europsko tržište, nismo pravni sustav učinili efikasnim te riješili brojne nejasnoće i korupcijske slučajeve koji su gušili RH i da ne nabrajam dalje. Što se tiče ove točke, slažem se. Vremenski rok ulaska u EU je bio napet te osobno smatram da smo prerano pristupili EU ali također smatram da je ulazak u EU bila prava odluka u krivo vrijeme.
Možemo se složiti da su ovo temeljne nejasnoće vezane za EU. Ponekad ljudi misle da smo mala država i da baš zbog toga nemamo nikakav glas u EU parlamentu i u procesu odlučivanja. Takav stav imate jer Hrvatski mediji nažalost ne prenose rad naših marljivih zastupnika. Ne bitno u kojoj su stranci ili background njihovog dolaska u EU parlament svaki član radi svoj posao dostojno i marljivo. Uzeti ću kao primjer eurozastupnicu Ružu Tomašić koja je imala rekordnih 1042 puta riječ u EU parlamentu te eurozastupnicu Biljanu Borzan. Borzan je prošle godine u svome istraživanju s Hrvatskom agencijom za hranu dokazala da je čak trećina ispitanih proizvoda u Hrvatskoj bila lošije kvalitete, a gotovo su svi skuplji na našem tržištu nego na njemačkom.
Koji je zaključak? Želio bih slikovito opisati odnos RH i EU. Zamislite dječaka Brunu koji je u dilemi i ne može se odlučiti koje će društvo izabrati. S jedne strane ima Peru, Medu i Bubu koji prolaze s trojkom. Dobri su dečki ali nažalost baš i ne vole previše učiti, imaju druge preferencije te će tek kasnije u životu shvatiti važnost učenja, a s druge strane ima Boru, Svena i Lovru, sve odlikaši. U njihovom društvu Bruno ima najlošije ocijene, prolazi s čvrstom četvorkom ali je dobio pet iz zadnjeg ispita iz matematike te je shvatio da uopće nije problem imati peticu! Bruno je razmišljao: "Hmmm ako se počnem družiti s Borom, Svenom i Lovrom mogu svašta od njih naučiti, ali Pero, Medo i Bubo su zanimljiviji i s njima nikad nije dosadno." Bruno se nakraju odlučio družiti s Borom, Svenom i Lovrom jer dugoročno ima puno više koristi od njih te može od njih svašta naučiti. Ponekad se viđa s Perom, Medom i Bubom koji su polako počeli učiti te se Bruno raduje njihovom ponovnom susretu i češćem druženju!
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.