Burnout
U današnjem svijetu koji je obilježen brzim tempom života, zahtjevima na poslu i stalnim izazovima, sve se više ljudi suočava s problemom burnouta. Burnout, poznat i kao sindrom sagorijevanja na poslu, predstavlja ozbiljan problem koji utječe na mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje pojedinca. Bez obzira na to jeste li profesionalac, student, roditelj ili nešto drugo, burnout može zahvatiti svakoga tko se osjeća preopterećeno i iscrpljeno. Psychology Today burnout definira kao stanje emocionalnog, mentalnog i često fizičkog iscrpljenja uzrokovano dugotrajnim ili ponovljenim stresom. Iako se najčešće javlja zbog problema na poslu, može se pojaviti i u drugim područjima života, poput roditeljstva, brige za druge ili romantičnih veza. Dakle, premda je većini prva asocijacija na pojam burnouta radno mjesto, prekomjerni radni zadaci, toksični odnosi s kolegama i drugi srodni negativni elementi, burnout kao što i Psychology Today objašnjava, ne mora nužno biti rezultat sagorijevanja na poslu. Burnout kao pojam prvi je puta definiran 1970. godine kada ga je američki psiholog Herbert Freudenberger upotrijebio za opisivanje posljedica stresa u pomagačkim zanimanjima kao što su liječnici, medicinske sestre, medicinski tehničari... Danas, s odmakom od skoro 55 godina nakon prvotnog shvaćanja burnouta, može se reći da više nisu jedino medicinski djelatnici oni koji se suočavaju sa svakodnevnim stresom i koji pate od sindroma sagorijevanja. Simptomi burnouta su mnogobrojni te se definitivno razlikuju od osobe do osobe i razloga zbog kojeg je došlo do sagorijevanja, ali postoje neki univerzalni simptomi koji upućuju na pojavnost ovog sindroma. Važno je spomenuti da burnout započinje u trenu kada osoba krene osjećati negativne psihološke, emocionalne i ponašajne znakove, a neki od njih su: Osjećaj iscrpljenosti: Osjećate se stalno umorno i iscrpljeno, bez obzira na to koliko ste spavali ili odmarali. Gubitak interesa i motivacije: Izgubili ste interes za posao, hobije ili aktivnosti koje su vam nekada predstavljale užitak. Smanjena produktivnost: Primjećujete da ste postali manje produktivni i da vam je teže obavljati zadatke. Povećana iritabilnost: Lako postajete razdražljivi, nervozni ili ljuti, čak i na male stvari. Poteškoće sa spavanjem: Ne možete zaspati, održavati san ili se budite noću, često zbog brige. Fizički simptomi: Iscrpljenost može biti popraćena fizičkim simptomima poput glavobolja, bolova u mišićima, probavnih problema ili čak bolova u prsima. Emocionalna praznina: Osjećate se prazno, bez motivacije ili emocija. Povećana osjetljivost: Postajete emocionalno osjetljiviji i skloni ste plaču ili panici. Povlačenje i izolacija: Povlačite se iz društvenih aktivnosti i izbjegavate kontakte s ljudima. Povećana konzumacija alkohola ili droga: Možda primijetite da se oslanjate na alkohol ili druge supstance kako biste se lakše nosili sa stresom i pritiskom. Pogoršanje odnosa: Vaši odnosi s kolegama, prijateljima ili obitelji mogu se pogoršati zbog vaše iritabilnosti ili povlačenja. Osjećaj neuspjeha: Osjećate se kao da nikada ne možete postići dovoljno, bez obzira koliko se trudite. Ako primijetite da su neki od navedenih znakova prisutni u vašem životu dulje vrijeme, to bi trebalo biti upozorenje da je vrijeme za promjene . Svjesnost o navedenim simptomima važna je jer upućuje na potrebu za djelovanjem kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje stanja. Kako su simptomi burnouta individualni, tako su i strategije prevencije ili rješavanja različite za svakog pojedinca. Ipak, postoji nekoliko zajedničkih pristupa koji su se ustanovili kao učinkoviti. Pokazalo se da burnout često dovodi do smanjenja ili potpunog izostanka fizičke aktivnosti, stoga je važno potruditi se redovito vježbati, hodati u prirodi ili trčati jer tjelesna aktivnost ne samo da poboljšava opće zdravlje, već i smanjuje razinu stresa i pomaže u održavanju mentalnog blagostanja. Kvalitetan san također igra ključnu ulogu u prevenciji burnouta. Važno je osigurati si dovoljno vremena za odmor i san kako bi se obnovila energija za nove izazove. Pronalaženje vremena za sebe i vlastite interese također je krucijalno. Održavanje hobija i aktivnosti koje vas ispunjavaju može pomoći pri opuštanju i smanjenju razine stresa - bilo da je to čitanje, slikanje, kuhanje ili bilo koji drugi hobi, važno je posvetiti mu vrijeme. Nadalje, pronalaženje podrške od važnih ljudi iz okoline može biti ključno u prevladavanju burnouta. Važno je za kraj napomenuti da svatko može iskusiti burnout, ali s pravilnim pristupom i podrškom, mogu se pronaći načini kako se nositi s njim i vratiti se na put koji je obogaćen psihičkim, fizičkim i emocionalnim blagostanjem.
