Intervju s Domagojem Perkovićem
Mladi fizičar o studiranju na Cambridgeu: „U roku od dva tjedna pisali smo devet ispita!“ Splićanin Domagoj Perković diplomirani je fizičar s prestižnog Cambridgea koji trenutno radi na svom doktoratu iz kvantne fizike na Sveučilištu u Oxfordu. U intervjuu nam je otkrio kako izgleda studiranje na svjetski priznatim sveučilištima, kakva je procedura upisa te što misli o fizici u Hrvatskoj. Da postoje menze poput onih iz svijeta Harry Pottera, uvjerite se sami u nastavku! Kako izgleda proces upadanja na Cambridge, tj. njihov studij fizike? Cambridge ima smjer koji se naziva Natural Sciences i sadržava sve prirodne znanosti, uključujući i fiziku. Upis na taj smjer počinje otprilike na početku četvrtog razreda srednje škole i sastoji se od triju dijelova: mrežne prijave, pisanog ispita i intervjua. Smjer Natural Sciences prima otprilike 600 studenata godišnje (zaprime i nekoliko tisuća prijava) – detaljna statistika dostupna je na njihovim stranicama. Za mrežnu prijavu potrebno je motivacijsko pismo i pismo preporuke. U motivacijskom je pismu važno naglasiti aktivnosti koje pokazuju vlastitu inicijativu za unapređenjem znanja i predanost fizici. Dobar bi primjer bilo sudjelovanje u različitim događajima s PMF-om, pohađanje različitih predavanja važnih hrvatskih znanstvenika, kao i sudjelovanje u natjecanjima iz fizike. Pismo preporuke obično daje profesor u srednjoj školi, ali može bilo koja relevantna osoba. Polaznici na prvoj godini imaju predmete iz više različitih prirodnih znanosti pa se potom na drugoj godini odlučuju za točan smjer kojim će se baviti. Prema tome proces upisivanja fizike podrazumijeva i znanje kemije i biologije. Zajedno sa smjerom studenti biraju i college, koji funkcionira kao studentski dom. Pisani ispit (NSAA) održava se već sredinom listopada u Britanskoj ambasadi i sastoji se uglavnom od pitanja na zaokruživanje iz matematike, fizike, kemije i biologije. Zadaci prethodnih godina dostupni su online . Temeljem rezultata tog ispita kandidati se pozivaju na intervju (otprilike 50 % svih kandidata pozvani su na intervju). Znanje koje se zahtijeva otprilike je na razini mature iz fizike, možda malo više. Intervju se obično odvija početkom prosinca. Prije se odvijao uživo na Cambridgeu, a poslije COVID-a uglavnom se odvija mrežno. To je idealna prilika za posjetu Cambridgeu, obilazak studentskih soba i menza, kao i upoznavanje pojedinog osoblja i profesora. Intervju se obično sastoji od rješavanja nekih malo kompleksnijih zadataka pred profesorima, pri čemu profesori više pokušavaju procijeniti kapacitet studenta i snalaženje u nepoznatoj situaciji nego čisto znanje. Pitanja su često kreativna – na jednom je intervjuu profesor donio model vjetrenjače i pokušavao navesti studente da shvate princip prema kojemu ona funkcionira. Odluka se uglavnom temelji na svim trima komponentama i šalje se već sredinom siječnja. U odluci se obično postavi neki uvjet za ocjene iz mature, recimo ocjena odličan iz Engleskog, Matematike i Fizike. Kakav je ustroj fakulteta? Možeš li opisati svoj smjer na Cambridgeu? Fakultet je podijeljen na 31 college . College se uglavnom brine o svim stvarima koje nisu izravno vezane uz studij – smještaj, hrana i općenito dobrobit studenata. Izbor collegea vrlo je važan zato što različiti collegei imaju različite stipendije. Dok je UK bila članica EU-a, svi su EU studenti imali ista prava kao i britanski studenti – puno nižu cijenu studiranja, kao i mogućnost dizanja povoljnog kredita od države za plaćanje fakulteta i/ili životnih troškova. Sad su cijene za internacionalne studente prilično visoke i vrlo ih je teško priuštiti bez stipendije. Zbog malog broja stipendija sad je dosta teže upasti. Kad je riječ o fizici, na prvoj godini studenti biraju različite prirodne znanosti pa se poslije specijaliziraju. Ja sam tako polagao fiziku, matematiku, kemiju i materijale. Kako sam odmah znao da se želim baviti fizikom, nije mi bilo drago što sam morao učiti druge predmete (pogotovo organsku kemiju, koja me uopće nije zanimala). Međutim retrospektivno, mislim da je ovo dosta dobar sustav jer je vrlo teško znati s 18 godina što je točno za tebe, pogotovo bez nekog pravog iskustva s fizikom. Također vrlo su zanimljivi eksperimentalni dijelovi predmeta, recimo na materijalima nam je zadano sastaviti autić koji funkcionira na principu elektrolize vode, a na fizici je jedan od prvih eksperimenata bilo proučavanje gama-zraka . Na drugoj i trećoj godini gradivo postaje puno kompliciranije, a četvrta je godina Master course . Na četvrtoj godini postoji mali milijun predmeta za odabir, a u središtu je istraživački projekt (pandan diplomskom radu) koji vrijedi 50 % ocjene. Zanimljivo je da postoji samo jedan rok za ispite i uglavnom su svi ispiti poslagani unutar tjedan dana početkom lipnja, odnosno cijela godina polaže se odjednom . Najgore je bilo na trećoj godini kad smo u roku od 2 tjedna pisali 9 ispita! Usmeni ispiti uglavnom ne postoje (osim za obranu diplomskog), što mislim da je prilično dobro jer smatram da dobro sastavljen pismeni ispit može dobro testirati znanje, a usto su pismeni ispiti uglavnom dosta objektivniji od usmenih. Kako izgleda jedan tjedan studenta na Cambridgeu? Iz nekog (vjerojatno prastarog) razloga radni tjedan na Cambridgeu počinje četvrtkom. Predavanja je puno manje nego u RH. Od studenata se očekuje da dosta gradiva shvate i nauče sami bez detaljnih predavanja. Nasuprot tomu redoviti su sastanci 1 na 1 (ili 1 na 2) s profesorima, na kojima se raspravlja o zadacima iz zadaće i koji omogućuju studentima pitati što ih zanima. Mislim da nema neke ključne razlike između tjedna u Hrvatskoj i na Cambridgeu. Uvijek je prilično individualno kako će tko rasporediti svoje vrijeme kad se radi o obavezama. A studentska srijeda postoji i u Hrvatskoj i na Cambridgeu… Ono što je zanimljivo jest ta vezanost uz college , odnosno studentski dom. To su stari kompleksi (moj college Gonville & Caius osnovan je u 14. stoljeću), koji sadržavaju smještaj za studente, urede za profesore, menzu, veliku kapelu (u kojoj se uglavnom održavaju ceremonije diplomiranja, dodjeljivanje nagrada studentima), college bar itd. Svaki college ima svoju menzu, koja je u klasičnom heripoterovskom stilu i u kojoj se redovno organiziraju formalne večere. One izgledaju vrlo svečano – svi sudionici nose odijela, na koja obuku plašteve (tzv. gowns ). Profesori sjede za visokim stolom na kraju prostorije, a studenti za nižim stolovima. Na početku formalne večere zasvira gong i kreće molitva na latinskom. Često se organiziraju i takozvane gozbe ( feasts ), na koje se pozivaju donori collegea i najbolji studenti, gdje hranu serviraju vrhunski šefovi, nagrađeni Michelinovom zvjezdicom. Super je što su takvi događaji uglavnom subvencionirani, pa svi studenti mogu sudjelovati. Profesori s mojeg collegea ponekad organiziraju neformalan ručak za sve svoje studente i poslije igraju različite sportove (npr. Frisbee ili nogomet – profesori protiv studenata), tako da postoji puno prilika za upoznavanje profesora izvan strogo poslovnih situacija. Svi profesori dosta su pristupačni i često imaju zanimljive životne priče. Mene se pogotovo dojmio profesor koji pri useljavanju u Britaniju uopće nije znao engleski, pa ga je učio prevodeći kineske zbirke zadataka i uspio vrlo dobro napisati ispite. Kako sam čuo, jedan od profesora upisan je u Guinnessovu knjigu rekorda za oprugu koja je odskočila najviše puta. Također je često rivalstvo među collegeima – pogotovo u sportovima. Svake se godine organizira turnir među svim collegeima u praktički svim disciplinama, a daleko najpoznatije i najkompetitivnije jest veslanje. Još su jedna važna sastavnica društvenog života studentska društva. Postoje različita društva – nacionalna ( Cambridge Union Croatian Society ) pa preko Jigsaw i Taylor Swift obožavatelja sve do Drone societyja . Oni vrlo često organiziraju razne zanimljive događaje, a jedan od najluđih jest Cambridge Cardboard Boat Race , u kojem natjecatelji izgrade brodove od kartona, koji moraju nositi 4 osobe i potom se utrkuju na rijeci. Koliko prosječno studenata iz RH studira na Cambridgeu? Postoje li neka udruženja/klubovi studenata iz inozemstva, pa konkretno i za hrvatske studente? Kao što sam spomenuo, otkad je UK izašla iz EU-a, puno je teže upisati fakultet u UK-u. Stoga sad ima puno manje studenata iz Hrvatske (mislim da svake godine upiše 2-3 ljudi). Postoji hrvatsko društvo na Cambridgeu ( Cambridge Union Croatian Society ) i trenutno su dosta često organiziraju događaje za hrvatske studente – gledanje sportskih utakmica, različite zabave itd. Kakvo je, prema tvojemu mišljenju, stanje u vezi s fizikom (ili općenito prirodnim znanostima) u RH? Općenito fizika (u RH i inozemstvu) ne nudi puno posla u struci – uglavnom je moguće zaposliti se kao istraživač/profesor. Međutim fizika je dosta matematička disciplina i jako puno znanja sa studija fizike može se primijeniti u drugim zanimanjima. Većina mojih kolega sa smjera ne bavi se izravno fizikom. Nekoliko njih bavi se investment bankingom , nekoliko data scienceom , neki programiranjem, jedan je otvorio svoju tvrtku, a znam i osobu koja se zaposlila u pravu (autorskom pravu). Mislim da je pozitivno što trenutno postoji dosta hrvatskih profesora koji su radili u inozemstvu na vrhunskim sveučilištima pa su se vratili u Hrvatsku i rade tu barem nekoliko mjeseci godišnje – oni jako uzdižu hrvatsku znanost i pružaju brojne prilike studentima, koje im sustav ne pruža. Smatram da postoji mnogo talentiranih znanstvenika u Hrvatskoj, ali sustav nije idealan i postoji puno mjesta za napredak, što uostalom govore i relevantni podaci o tomu kako hrvatska sveučilišta kotiraju u svijetu. Znanost najviše ovisi o međunarodnoj suradnji i mislim da moramo omogućiti hrvatskim studentima da uče u suradnji sa stranim sveučilištima i profesorima. Konkretno mi se sviđa što u Hrvatskoj postoji velik broj fizičara koji izravno surađuju sa CERN-om. Kakav je život mladog doktoranda kvantne fizike na Oxfordu? Sviđa li ti se više život na prošlom sveučilištu ili ovom? Doktorat je puno drukčiji nego fakultet – istraživanje iziskuje puno više kreativnosti. Naravno, zna biti vrlo frustrirajuće i nekad je napredak na projektima vrlo spor, ali trenutno mi se jako sviđa ono čime se bavim. Radim na nekoliko projekata, koje smatram relevantnima za modernu znanost. Mentor mi je svjetski priznat stručnjak i veoma je susretljiv, tako da sam sve u svemu zadovoljan. Grad Oxford puno mi je draži od Cambridgea jer je veći i dosta „življi“, ali, kad je riječ o strukturi sveučilišta, Cambridge i Oxford skoro su identični. Što bi izdvojio kao najljepšu uspomenu iz perioda studiranja fizike na Cambridgeu? S obzirom na to da sam tamo proveo četiri godine, imam mnogo lijepih uspomena. Općenito najljepši period jest lipanj. Tad su svi ispiti završeni, pa imamo mjesec pauze za uživanje u rijetko sunčanom periodu u Britaniji. Tada bi često išao na jednodnevne ili dvodnevne izlete u okolna mjesta, a tad se održavaju i May Balls – velike zabave organizirane unutar collegea za proslavu kraja akademske godine. Takvi balovi obično izgledaju vrlo glamurozno – dress code jest crno odijelo, hrana se nudi od sushija pa sve do burgera s klokanovim mesom, zabava uključuje peglice, Ferris wheel , VR sobu, par diskokatova s dosta poznatim izvođačima i sl.