Moderno ropstvo

Premda se u Hrvatskoj ne susrećemo tako često s pojmom „ropstvo“, u nekim dijelovima svijeta ono i dalje postoji u različitim oblicima, a očituje se najčešće u trgovini ljudima, prisilnom radu i slabo plaćenim poslovima. Početkom 2019. godine zabilježen je rekordan broj s više od 40 milijuna žrtava trgovine ljudima u usporedbi s prethodnih trinaest godina. Trgovina ljudima Moderno ropstvo manifestira se daleko od očiju javnosti što rješavanje slučajeva trgovine ljudima čini dodatno otežanim upravo zbog raznih manipulativnih taktika kojima se trgovci ljudima služe. Prijevare, obmane, prisile i upotrebe sile samo su neki od načina na koji trgovci pridobiju žrtvu s ciljem prodaje organa, seksualne eksploatacije, prisilnih brakova i drugih robovlasničkih odnosa. Najčešće žrtve su iz socijalno ugroženih sredina u kojima vlada siromaštvo i nizak stupanj obrazovanja. Zemlje s najvećim zabilježenim brojem žrtava su Nigerija, Albanija, Vijetnam i Kina, a 2015.-2016. u svrhu seksualne eksploatacije u EU našle su se Slovenija, Mađarska, Estonija, Danska i Hrvatska. Najveći broj žrtava, pretežito žena, dolazi iz Nigerije, Rumunjske, Bugarske i Albanije. Dječji rad Na svjetskoj razini, svako deseto dijete u dobi između 5 i 17 godina izrabljuje se i iskorištava za rad. Gotovo polovica djece obavlja poslove koji nadmašuju njihovu sposobnost, te tako utječu na njihovo fizičko, a posebno na psihičko zdravlje. Većina ih radi u poljoprivrednom sektoru, a manji dio u uslužnom, te u kamenolomima, rudnicima, kućanstvima, industriji itd. Često je razlog robovanja prodaja djece kao radne snage zbog siromaštva, a događa se i to da dugove roditelja moraju otplaćivati djeca, iako roditelji rade i po više od deset sati. Takvi su slučajevi uobičajeni u Pakistanu, Indiji i Africi. Nedovoljno preciziranje zakona Iako gotovo sve države imaju zakone koji se protive trgovanju ljudima, mnogi prođu nekažnjeno jer se pojam ropstva proširio izvan granica same trgovine ljudima, pa nedovoljno preciziranje zakona uzrokuje potrebu za konkretnijim definiranjem modernog ropstva i rješavanju pravnih rupa u zakonima koji bi trebali onemogućiti kriminalcima izbjegavanje kazne. Podizanje svijesti o ovom problemu, te pažnja i promišljeni postupci pojedinca svakako mogu pridonijeti smanjenju broja žrtava, no nažalost često je vrlo teško prepoznati ili brzo reagirati u pojedinoj situaciji. Upravo je zato potrebna veća pozornost države i zakona koji će omogućiti sigurnost svojih građana. Naravno, u siromašnijim predjelima zasigurno je teža kontrola ovakve vrste trgovine, mnogi se suočavaju s neimaštinom i jednostavno je nemoguće u potpunosti ukloniti ta zlodjela, no kvalitetnijim obrazovanjem i podizanjem svijesti svakog pojedinca, moguće je barem u određenoj mjeri stati na kraj s tim kriminalom. U stabilnijim državama moguće je ispraviti zakone i pojačati nacionalnu sigurnost kroz veću pozornost policije i vojske, posebice na graničnim prijelazima i „sumnjivim“ mjestima. #trgovinaljudima #ropstvo #modernoropstvo #djecjirad *Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.

Moderno ropstvo