Porto Alegre – grad koji demokratskom poretku vraća nadu u bolje sutra

Kao odgovor na suvremenu krizu liberalnih demokracija sve se češće javljaju zahtjevi za reformom uvriježenog načina donošenja odluka, a time i čitavoga političkog poretka. Još prije nekoliko desetljeća u prvi su plan došla reformska rješenja koja uglavnom podrazumijevaju uvođenje elemenata izravne demokracije u sustav. Tako je krajem 1980-ih godina brazilski grad Porto Alegre započeo s provedbom projekta Participativnog budžetiranja kojim je građanima omogućeno značajno sudjelovanje u procesu donošenja gradskog proračuna. Uzimajući u obzir da je Brazil u to doba bio nekonsolidirana demokracija s još većom razinom nepovjerenja u državne institucije nego danas, a grad Porto Alegre po mnogočemu sasvim prosječan brazilski mnogoljudni grad, primjer participativnog donošenja proračuna još je čudesniji. Nakon što je i samu Radničku stranku pobjeda na lokalnim izborima 1988. godine u Portu Alegreu zatekla, vrlo brzo se odustalo od predizbornog obećanja o uvođenju izravne demokracije jer se nije mogao pronaći način kako bi se to obećanje ostvarilo unutar zakonodavnog okvira države. S obzirom na to da se na ideji o uvođenju izravne demokracije uglavnom temeljila izborna pobjeda Radničke stranke, potrebno je bilo pronaći prihvatljivu zamjenu. Gradske vlasti su se odlučile za manje radikalan pristup te su izabrali participativno donošenje gradskog proračuna kao model participativne demokracije. Tako je osmišljen projekt Participativnog budžetiranja, izvornog naziva Orçamento Participativo (OP), s kojim se prvi put krenulo u realizaciju u proračunskom razdoblju 1989./1990. Provedba projekta Participativnog budžetiranja U prvih šest mjeseci godine donose se odluke kako će se utrošiti proračunska sredstva namijenjena za razdoblje koje traje tijekom druge polovice iste godine i prve polovice iduće godine. Grad Porto Alegre u svrhu je Projekta podijeljen na 16 okruga prema otprije određenim gradskim četvrtima i naseljima. U tim se okruzima održavaju tri kruga sastanaka koja su potrebna prije no što dođe do konačnog glasovanja o cjelovitom gradskom proračunu. Svaki stanovnik tog grada može sudjelovati u Participativnom budžetiranju unutar svojeg okruga. Ipak ne može o svim temama svaki okrug raspravljati zasebno pa se organiziraju najčešće tri zajedničke tematske sjednice za stanovnike cijelog grada na kojima se uglavnom raspravlja o temama iz područja kulture, sporta i turizma. Tijekom prvih šest mjeseci, kad se odvijaju javne rasprave o gradskom proračunu za sljedeće proračunsko razdoblje, građani sudjeluju na način da iznose ključne probleme svojeg okruga i moguća rješenja tih problema na sastancima okruga zamišljenim kao svojevrsne tribine. Gradska vlast, koja pomoću svojih predstavnika predvodi sastanke, vodi evidenciju o iznesenim prijedlozima, sažima ih i nudi rješenja. Zatim na red dolazi ključan dio cijelog procesa - glasovanje o prijedlozima građana kojim se utvrđuje lista prioriteta okruga ovisno o broju glasova koji je skupio pojedini prijedlog. U posljednjoj fazi građani biraju dva delegata i dva njihova zamjenika unutar svakog okruga; sveukupno 32 delegata koji u Proračunskom vijeću deliberativno sastavljaju cjelokupni gradski proračun od prijedloga koji su pristigli iz svakog okruga i sa zajedničkih tematskih sjednica. Na zasjedanjima Proračunskog vijeća delegati pronalaze kompromisno rješenje nastojeći poštovati listu prioriteta svakog okruga i uzimajući u obzir da se u one dijelove grada koji su slabije razvijeni treba više ulagati. Kad se dogovor u Proračunskom vijeću postigne, nacrt proračuna šalje se gradskom vijeću na usvajanje koje, prema dosadašnjem iskustvu, uvijek potvrdi nacrt proračuna uz pokoji amandman. Uspjeh u nesavršenosti Projekt Participativnog budžetiranja u Portu Alegreu zahvaljujući rezultatima koje je polučio ostao je do danas model-primjer participativne demokracije u svijetu. Također, Projekt se, bez obzira na promjenu lokalne političke vlasti, uzastopno provodio svake godine pa se tako tijekom proračunskog razdoblja 2019./2020. obilježila njegova trideseta obljetnica. Ipak provedba Projekta nije tekla savršeno. Odaziv građana na početku je njegove provedbe bio vrlo slab, a odmah je uočen i problem nadzastupljenosti nižeg sloja društva u odnosu zastupljenost tog sloja u ukupnom stanovništvu Grada. Nadalje, nekoliko se puta događalo da se zastupnici Proračunskog vijeća nisu mogli usuglasiti oko nacrta proračuna dok su u samom procesu participativnog donošenja proračuna zamijećene razne nepravilnosti. Holistički gledano, projekt je u vrlo kratkom razdoblju ostvario zadivljujuće rezultate u poboljšanju kvalitete života građana Porta Alegrea. U prilog tome da je znatno porastao životni standard od početka provođenja Projekta svjedoči i impresivan podatak da je 1989. godine samo 49% kućanstava bilo opskrbljeno pitkom vodom, a deset godina kasnije čak 98% kućanstava. Također se 1990-ih utrostručio broj učenika koji pohađaju osnovnu školu što se smatra jednim od najvećih uspjeha ovog projekta. Za kraj važno je još spomenuti da je projekt Participativnog budžetiranja temeljen na transparentnosti u relativno kratkom razdoblju gotovo u potpunosti uspio iskorijeniti korupciju na lokalnoj razini. . . . #demokracija #liberalnademokracija #krizaliberalnedemokracije #participativnademokracija #izravnademokracija #demokracijauBrazilu #PortoAlegre #gradskiproračun #participativnobudžetiranje #OrçamentoParticipativo

Porto Alegre – grad koji demokratskom poretku vraća nadu u bolje sutra