Studentski život: Kultura partijanja
Svi smo mi imali iskustva s alkoholom. Odlaskom na fakultet upoznajemo se s raširenom kulturom partijanja, konkretno opijanja. Velikom broju studenata se to čini kao nezaobilazan dio studentskog života. Alkohol se često povezuje sa svakodnevnim aktivnostima od odlaska u kino ili na večeru pa čak i do prisustvovanja predavanjima. Konzumacija alkohola nije ograničena samo na vikende (sjetite se studentske srijede ), pijenje tijekom tjedna može postati uobičajeno što često rezultira preskakanjem jutarnjih predavanja, a time i propuštanjem važnog dijela akademskog iskustva. Kad pijemo to ne utječe samo na fizičko zdravlje, već može dovesti i do gubitka povezanosti s ljudima oko nas. Zbog prekomjernog unosa alkohola, što s obzirom na kulturu partijanja i “boemskog” života i nije teško postići, lako je izgubiti stvarni kontakt s prijateljima . Druženja se svode na prekomjernu opijanje i indirektno natjecanje: “tko može popiti više?”. To stvara osjećaj izolacije jer umjesto da vodimo razgovore kojima stvaramo konekcije naša komunikacija se svodi na površnu interakciju bez stvarne razmjene iskustava i osjećaja. Ovaj problem dodatno pogoršava takozvani "studentski mjehurić" : posebice naglašen u studentskim domovima. Mjehurić predstavlja nenamjernu segregacijom studenata od šire zajednice, to jest rijetku komunikaciju s ljudima koji nisu studenti, čime se samo produbljuje osjećaj izolacije. Uz ekstremnu kulturu partijanja, ovaj mjehurić postaje neprobojan za naše prijatelje koji potencijalno već rade i nisu studenti. Problematično opijanje nije u potpunosti krivnja studenata . Alkohol je vrlo dostupan i puno ga je lakše nabaviti nego pronaći podršku za probleme s mentalnim zdravljem. Osjećaj izolacije i laka dostupnost alkohola kobna su kombinacija koja može dovesti do ozbiljnih problema uključujući i razvoj alkoholizma . Disfunkcionalna konzumacija alkohola često je povezana s traumom ili lošim mentalnim zdravljem, gdje mnogo ljudi koriste alkohol kao sredstvo za samoliječenje, pokušavajući se tako nositi s emocionalnim i psihološkim problemima. Statistike pokazuju da je zloupotreba alkohola značajan problem u studentskoj populaciji. Prema istraživanju koje je provela Nacionalna institucija za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA), oko 20% studenata ispunjava kriterije za poremećaj uzrokovan alkoholom . Zakoni o prodaji alkohola su prilično liberalni u Hrvatskoj, a to je posebno izraženo u dostupnosti istog među različitim kvartovskim trgovinama, ali i različitim mogućnostima dostave alkohola s aplikacijama kao što su Wolt ili Glovo . Nije iznenađujuće da vidimo obilnost tih trgovina u blizini studentskih kvartova ili domova jer to su ipak područja gdje mnogi studenti to jest njihovi najčešći kupci žive. Da bi se riješili ovi problemi, potrebna je stroža regulacija alkohola , međutim, ona je teško provediva jer zahtjeva stroge sistematske promjene koje se naravno ne bi svidjele velikom broju građana. Drugi način rješavanja ovog problema jest; komunikacija i povećanje svijesti o rizicima učestalog opijanja među svojim kolegama/ prijateljima kako bi smanjili potencijalne bolesti ili čak smrt. Svake godine, prema NIAAA, oko 1.825 studenata u svijetu umire od trovanja i nenamjernih ozljeda povezanih s alkoholom. Nadalje, treba podržati i potaknuti fakultete da uključe studente u svoje programe ili u razne oblike participacije: bilo kroz studentske udruge ili druge oblike aktivnosti kako bi imali interakcije s ljudima van “studentskog mjehurića”. Takva zajednička kohezija mogla bi smanjiti relativnu izolaciju, a i konzumaciju alkohola među studentima. Sve u svemu, moramo zagovarati mentalno zdraviju naciju koja se ne boji razgovarati o “taboo” temama kao što su alkoholizam ili teško suočavanje s promjenama koje donosi studiranje. Poticanjem studenata na sudjelovanje u zajednicama, kao i pružanjem adekvatne podrške mentalnom zdravlju, možemo smanjiti štetne učinke kulture opijanja i osigurati bolje uvjete za sve studente .
