UTJECAJ STOPE POREZA NA DOBIT NA EKONOMIJU

Pozdravljam sve čitatelje EnovumNews-a te želim svim čitateljima ugodan i uspješan ostatak tjedna! Porezi, volili ih ili ne ključni su dio svakog gospodarstva. Razlozi koji idu u korist oporezivanju dobiti su korištenje i izgradnja javnih dobara te progresivni porezi i općenito porezi koriste pri alokaciji i preraspodjeli dohotka te kontroli monopola. No, u ovom članku bavit ću se isključivo porezom na dobit, a ne na dohodak. Prije nego što krenemo moramo napraviti jasnu razliku između poreza na dobit i poreza na dohodak. Porez na dobit jest porez koji trgovačka društva plaćaju na ostvarenu dobit, tj. na razliku prihoda i rashoda. Taj se porez u drugim zemljama obično naziva porezom na dohodak trgovačkih društava (corporate/corporation income tax), tj. pravnih osoba, za razliku od poreza na dohodak koji plaćaju fizičke osobe (individual/personal income tax). Postoje dvije stope poreza na dobit u RH: 1. 12% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, ili
2. 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3.000.000,01 Sljedeće pitanje koje si trebamo postaviti je: " Je li porez na dobit u RH visok ili nizak?" Sljedeća anketa prikazuje 20 zemlja s najvećim porezom na dobit: Iz priloženih podataka hrvatskih 18% poreza na dobit uistinu izgleda smiješno s obzirom na Ujedinjene Arapske Emirate gdje stopa iznosi 55% (na sve djelatnosti povezane s naftom, bankarstvom i osiguranjem). Na ostale djelatnosti iznosi 0%, ali pošto su to većina djelatnosti te države možemo uzeti 55% kao referentni primjer. Svjetski prosjek iznosi 23,03% te čak i u ovom pogledu RH zvuči kao zemlja stvorena za investicije u pogledu oporezivanja dobiti, ali svi znamo da je situacija drugačija. Uredu, ako nije problem u porezu na dobit u čemu je onda problem?Idemo sada pogledati zemlje s najmanjom stopom poreza na dobit te ću u zaključku dati svoje kao i uvijek subjektivno mišljenje i konkretne poteze koje RH treba poduzeti u budućnosti. I po ovim kriterijima RH relativno dobro stoji. Znam što mislite : "Adriane na temelju priloženih podataka RH nema velik porez na dobit, očito da stopa poreza na dobit neke zemlje ne pridonosi puno za ekonomsku aktivnost neke zemlje." To jednostavno nije istina i sada ću objasniti zašto. No, za to prvo trebamo shvatiti ekonomski i teorijski utjecaj poreza na dobit, pa dopustite da objasnim. Prema neoklasičnim ekonomskim stajalištem, glavni pokretači ekonomske proizvodnje su spremnost ljudi da rade više i raspoređuju kapital - kao što su strojevi, oprema, tvornice itd. Porezi igraju ulogu u tim odlukama; naime, stopa poreza na dobit je važna odrednica u tome koliko su ljudi voljni ulagati u novi kapital i u što će smjestiti taj novi kapital.

Dokazi pokazuju da je od različitih vrsta poreza - porez na dobit najštetniji za gospodarski rast. Jedan od ključnih razloga zbog kojih je kapital tako osjetljiv na oporezivanje je taj što je kapital vrlo pokretan. Primjerice, relativno je lako poduzeću da premjesti svoje poslovanje ili odlučiti locirati svoje sljedeće ulaganje u države s nižim porezima, ali radniku je teže premjestiti svoju obitelj kako bi dobila niži porez. To znači da je kapital vrlo osjetljiv na porezne promjene; Smanjenje stope poreza na dobit smanjuje ekonomsku štetu koju uzrokuje.

Uobičajeni nesporazum je da korporacije snose troškove poreza na dobit. Međutim, sve veći broj ekonomske literature ukazuje da je pravi teret prihoda poduzeća alociran između radnika kroz niže plaće i vlasnike korporacije. Kako se kapital alocira u druge države kao odgovor na visoke zakonske stope poreza na dobit, produktivnost i plaće za relativno nepokretne radnike padaju. Empirijske studije pokazuju da radna snaga snosi između 50 i 100 posto tereta poreza na dobit. Dugoročno gledano, on se ravnomjerno dijeli i kapitalom i radom. Da bismo razumjeli zašto niža stopa poreza na dobit potiče rast kapitala, plaća, radnih mjesta i ukupne veličine gospodarstva, važno je razumjeti kako stopa poreza na dobit utječe na ekonomske odluke. Kada tvrtke razmišljaju o ulaganju u novo kapitalno dobro, kao dio opreme, one zbrajaju sve troškove za to, uključujući poreze, i procjenjuju te troškove u odnosu na očekivani prihod koji će kapital generirati.

Što je veći porez, to je veći trošak kapitala, manji se kapital može stvoriti i zaposliti. Dakle, viša stopa poreza na dobit smanjuje dugoročni kapital i smanjuje dugoročnu veličinu gospodarstva. S druge strane, snižavanje poreza na dobit potiče nova ulaganja, što dovodi do povećanja temeljnog kapitala. KAKO PRETVORITI HRVATSKU U RAZVIJENU I INVESTICIJSKU ZEMLJU? Da zaključim, niska stopa poreza na dobit je jedna od važnih parametara jedne investicijske zemlje, ali nije i jedina. Smatram da RH treba dodatno smanjiti stopu poreza na dobit s 12% na 7% do 3.000.000,00 kn te s 18% na 12.5% preko 3.000.000,00 kn, Drugi korak je povezan s porezom na dohodak. Jedina prava reforma poreza na dohodak je ta da stopa po kojoj se obračunavaju zdravstveni doprinosi, mirovinsko osiguranje i prirezi budu kalkulirani progresivno baš kao i osnovica, što bi po mojim izračunima sadašnja neto plaća od 3.500,00 kn skočila na 4.300,00 kn dok bi istovremeno bruto iznos ostao isti. Država bi uzela manji dio kolača dok bi poslodavac plaćao isti iznos. Treće, izgradnja hrvatskih institucija i nastavak digitalizacije državne uprave. Zadnji i najbitniji prijedlog je ulazak Hrvatske u eurozonu. Ovaj korak je ključan. Benefiti koje će Hrvatska dobiti su ogromni. Nabrojit ću nekoliko : hrvatski javni dug je 54% u eurima, što znači valutna sigurnost za građane i državu, niže kamatne stope koje su u konačnici najznačaniji instrument za razvijanje gospodarstva, a da ne zaboravimo da je hrvatska turistička zemlja u kojoj je osobna potrošnja glavna sastavnica i agregat rasta BDP-a. Turistima će hrvatska biti znatno interesantnija i privlačnija kada uvedemo euro jer turisti i investitori neće gubiti vrijednost na valutnoj konverziji. *Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.

UTJECAJ STOPE POREZA NA DOBIT NA EKONOMIJU