VITAMINI I TI: She wants the Vitamin D

Sinteza Vitamin D svrstavamo u skupinu vitamina topljivih u mastima kao što smo mogli pročitati u prijašnjem članku. Svi smo barem nekada u životu čuli da su kontakt sa Suncem i vitamin D povezani te da manjak jednog ili drugog može uzrokovati bolest rahitis u djece u manje razvijenim državama. Naime, prekursori vitamina D kao što su ergosterol (vitamin D2) i 7-dehidrokolesterol su neaktivni oblici koje naš organizam ne može upotrebljavati, bez obzira što su uneseni hranom biljnog, odnosno životinjskog podrijetla. Tu nastupa Sunčeva UV svjetlost koja reagira s tim provitaminima te ih u jetri i bubrezima prevodi u aktivni oblik. Namirnice poput margarina i maslaca izvori su vitamina D2, a morska riba, jaja i jetra izvor su vitamina D3. Njegova steroidna struktura čini ga više hormonom nego vitaminom. Uz to, to je jedini vitamin kojeg de facto naš organizam može sintetizirati samostalno. Do hipovitaminoze često dolazi kod ljudi koji se ne izlažu dovoljno Suncu, žena u postmenopauzi, novorođenčadi (majčino mlijeko ne sadrži vitamin D) te generalno zimi kada je Sunčeva svjetlost općenito manje intenzivna. Funkcije i uloga vitamina D u organizmu Vitamin D zapravo postoji u dva oblika: vitamin D2 – ergokalciferol, vitamin D3 - kolekalciferol. Vitamin D3 iznimno je važan u regulaciji kalcija i fosfata u organizmu zajedno s paratireoidnim hormonom, a rezultat toga je mineralizacija ili demineralizacija kostiju. U slučajevima kada je koncentracija kalcija u krvi iznimno niska, pod utjecajem hormona štitnjače i vitamina D dolazi do demineralizacije kostiju kako bi se kalcij iz kostiju mogao iskoristiti za druge potrebe organizma. Starenjem se povećavaju preporučene dnevne doze unosa vitamina D jer koža gubi sposobnost sinteze ovog vitamina. Za muškarce i žene između 51. i 70. godine doza se povećava na 10µg na dan, a za ljude starije od 70 godina na 15µg na dan. Također, vitamin D sudjeluje u razvoju urođenog i stečenog imunosnog sustava. Ukratko, on regulira ekspresiju raznih signalnih molekula i time poboljšava snagu našeg imunosnog odgovora, a s druge strane kontrolira ga kako ne bi došlo do razvoja autoimunosnih bolesti. Vitamin D i receptori vitamina D imaju ulogu u regulaciji mikrobiote probavnog i respiratornog sustava. Komensalni mikroorganizmi (bakterije koje žive u simbiozi s našim organizmom) imaju jednu od ključnih uloga u obrani naših sluznica (koža, mukoza crijeva i dišnog sustava) od patogena. Istraživanja su pokazala da su ljudi s nižom koncentracijom vitamina D podložniji upalama niskog stupnja zbog veće crijevne propusnosti (leaky guts fenomen). Zbog svega navedenog, može se zaključiti kako vitamin D u kombinaciji s nekim drugim tvarima, najčešće probioticima, uspješno pomaže u liječenju raznih kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih, astme, dijabetesa tipa 1 i 2, gestacijskog dijabetesa kod trudnica te nealkoholnih bolesti jetre. Klinički značaj vitamina D u liječenju atopijskog dermatitisa Atopijski je dermatitis oblik hipersenzitivnosti tipa I, poput astme. Kronična je bolest koju obilježavaju ekcemi, crvenilo i suhoća kože zbog nemogućnosti iste da zadržava lipide i vodu te je time sklonija bakterijskim infekcijama. Uzrok je nepoznat, ali mogu ga inducirati razni alergeni, konzumacija mliječnih proizvoda, alkohola, stres te nedostatak sna. Također su bitni čimbenici nepravilan rad imunološkog sustava zbog kojih dolazi do akutnih reakcija te oslabljena mikrobiota crijeva. Pojavljuje se u dječjoj dobi te ga imaju 5-20% djece dok je u odrasloj dobi rijedak (1-3%). Može zahvaćati sve dijelove tijela i time smanjuje kvalitetu života oboljelih uzrokujući konstantan svrab, peckanje pa čak i bol. Uobičajene terapije koje prepisuju dermatolozi su upotreba lokalnih kortikosteroida u obliku losiona ili masti, emolijente kreme te antihistaminici (oralni lijekovi protiv alergija). Uz to se preporučuje korištenje vlažnih obloga, kupanje u mlakoj vodi, a u vrlo akutnim fazama se ponekad primjenjuju i intramuskularni kortikosteroidi (injekcija u guzu ☹ ). Kako smo prije spomenuli, vitamin D ima značajnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava i poboljšanju funkcije mikrobiote crijeva, stoga nije iznenađujuće kako se razmatraju njegovi učinci u borbi protiv ove kronične bolesti. Istraživanja su pokazala kako su oboljeli od AD svih dobnih skupina imali nižu koncentraciju vitamina D u serumu od one preporučene, pogotovo oni pedijatrijske dobi. Zimi je koža podložna akutnim epizodama AD kako zbog suhog zraka, tako i zbog manjeg izlaganja Suncu što rezultira manjim koncentracijama vitamina D u organizmu. Mnogim se pacijentima s težim oblikom atopijskog dermatitisa pripisuje fototerapija – kratko izlaganje UVB zrakama. Uzimanje suplemenata vitamina D pokazalo je kod ispitanika bolje funkcioniranje antimikrobnih peptida (katelicidin, β-defenzin). Povećala se ekspresija brojnih signalnih molekula imunološkog sustava koji su pridonijeli antimikrobnoj rezistenciji kože. Međutim, kod trudnica nije došlo do poboljšanja AD čak ni nakon uzimanja terapije, a uz to postoji i rizik razvijanja raznih alergija u djece. Svakako se prije početka uzimanja svake terapije, pa tako i vitamina D, treba posavjetovati sa svojim dermatologom i liječnikom opće prakse te bi bilo poželjno da se obave potrebne biokemijske pretrage kako bi se dobio precizniji uvid u stanje organizma. VITAMIN D I SARS-COV 2 Ah, korona virus… kako nas vijesti o njemu okružuju sa svih strana i iskaču iz svih mogućih pašteta, tako je došlo i vrijeme da na Glasu Studenta prozborimo pokoju riječ o istome. Dugo se tim Znanost & biomedicina dogovarao oko ovoga i došli smo do zaključka kako bismo novosti vezane uz koronu trebali svesti na minimum, stoga će i ovaj dio članka biti čisto informativne naravi. Ako pak budete zainteresirani za čitanje članaka koji detaljnije opisuju imunološku pozadinu korona virusa, pišite nam dolje u komentarima! SARS-CoV-2 virus najčešće zahvaća respiratorne puteve, ali se može ponekad pronaći i u srcu, bubrezima i crijevima. Razlog tomu je njegovo vezanje i utjecaj na djelovanje angiotenzin-konvertirajućeg enzima 2 (ACE2) koji se nalazi na pojedinim stanicama pluća (pneumociti tipa II) te na stanicama ostalih spomenutih organa. Vitamin D povoljno utječe na aktivnost ACE2 koji štiti pluća od ranih ozljeda. Istraživanja su pokazala da su u državama, koje su najviše bile zahvaćene pandemijom, poput Italije i Španjolske, zabilježene znatno niže koncentracije vitamina D u oboljelih od normalne. Brojne su države poticale svoje stanovnike na uzimanje suplemenata vitamina D s obzirom na to da on može imati ulogu u smanjenju širenja infekcije korona virusom, sudjeluje generalno u sprječavanju respiratornih infekcija, smanjuje upotrebu antibiotika i pojačava reakciju imunosnog sustava na infekcije. #vitamind #vitamini #prehrana #zdravaprehrana #biomedicina #atopijskidermatitis #korona #covid19 #mineralizacijakostiju #sunčanje #zdravlje #suplementi

VITAMINI I TI: She wants the Vitamin D