Zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske potrebna je reforma!

Zdravstveni sustav Republike Hrvatske sastoji se od obveznog zdravstvenog osiguranja koji je koncipiran na načelima solidarnosti i jednakosti za svakog građanina. Obveznim zdravstvenim osiguranjem u RH bavi se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i ono je obvezno za sve građane RH i sve strance s prebivalištem u RH. Obvezno osiguranje naplaćuje se direktno - porezom na bruto plaću zaposlene osobe koji trenutno iznosi 16,5% i porezom na mirovine koje prelaze prosječne neto plaće, a stopa iznosi 3%. Doprinosi su glavni način financiranja osiguranja i oni čine 81,88% (u 2019.g.) ukupnih prihoda. Ostatak prihoda ravnomjerno dolazi iz državnog proračuna i iz prihoda po posebnim propisima. Zdravstveni sustav RH većinski se pokriva iz javnih sredstava koja iznose 83%, a ostatak izravnim terećenjima. U 2019. godini, prema podatcima iz baze osiguranika HZZO-a, u RH je evidentirano 4.188.658 osiguranika od čega su 1.599.311 zaposlene osobe. Graf 1: Omjer aktivnih radnika i umirovljenika u RH od 2015. do 2018. godine Zdravstvena zaštita obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Primarnu razinu zdravstvene zaštite osigurane osobe ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, a zdravstvenu zaštitu na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe ostvaruju uputnicom doktora primarne zdravstvene zaštite. Zdravstvene usluge u okviru primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj pružaju se u domovima zdravlja, ustanovama za hitnu medicinsku pomoć te ljekarnama. Zdravstvene djelatnosti na sekundarnoj razini obuhvaćaju specijalističko-kozijalnu zdravstvenu zaštitu, a na tercijarnoj razini obuhvaćaju obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko-konziljiranih djelatnosti. Privatne zdravstvene ustanove također su prisutne u zdravstvenom sustavu RH. Bolnice u RH sistematiziraju se u četiri kategorije: nacionalne bolnice, županijske bolnice regionalnog značenja, županijske bolnice i lokalne bolnice. Zbog ograničene naravi obveznog osiguranja, u igru ulaze razni oblici dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja koji ga nadopunjuju. Dobrovoljna osiguranja dijele se na dopunska, dodatna i privatna zdravstvena osiguranja. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se pokriće dijela troškova koje obavezno zdravstveno osiguranje ne pokriva, a provodi ga HZZO i osiguravajuća društva koja su dobila dozvolu za obavljanje tih djelatnosti. Dodatno zdravstveno osiguranje sklapa se s nekim osiguravajućem društvom i ono nosi viši standard zdravstvene zaštite. Trenutačna ponuda dopunskih zdravstvenih osiguranja sastoji se od : HZZO (70 kuna mjesečno) Croatia zdravstveno osiguranje (67-150 kuna mjesečno) Generali zdravstveno osiguranje (70kn mjesečno) UNIQA zdravstveno osiguranje (65 kuna mjesečno) Allianz zdravstveno osiguranje (45-250 kuna mjesečno) Wiener dopunsko zdravstveno osiguranje (45-230 kuna mjesečno) Zajednička karakteristika ovih polica jest ta da sve pokrivaju participaciju od 20% pri korištenju svih zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a pokrivena je participacija od 10 kuna po pregledu i izdanom receptu. Razlikuju se po različitim načinima podmirivanja troškova, po cijeni i u pokrivanju troškova lijekova s B liste. Zaključno bih htio reći da nas zasigurno čeka reforma zdravstvenog sustava zato što jednostavno premali broj ljudi trenutno uzdržava cijeli zdravstveni sustav, iako je trend u posljednjim godinama izgledao pozitivno po tom pitanju. S druge strane, nalazimo se u teškim vremenima epidemije COVID-a 19 kojima se trenutno ne nazire kraj, stoga će zdravstveni sustav morati pričekati bolje trenutke jer u ovim nestabilnima ne bi bilo pametno provoditi radikalne reforme. *Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.

Zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske potrebna je reforma!