Proljetnice: Šarena najava proljeća

U jednom od čestih šetnji Botaničkim vrtom u društvu svoje kamere odlučila sam zabilježiti zaista divne prizore proljetnica koje su rasprostrte diljem travnjaka u Vrtu. S obzirom na to da su proljetnice mahom zaštićene vrste te ih se u pravilu ne bi smjelo brati jer se radi o kršenju zakona (što znači i velike novčane kazne), ali i o ugrozi već napaćenog okoliša zbog djelovanja ljudske ruke, posjetitelje Botaničkog, ali i ostalih mjesta na kojima borave uživatelji prirode, često se upozorava da uživaju u pogledu na ovo raznoliko cvijeće te ga (poput mene) fotografiraju. Ovo su neki od najčešćih razloga ugroženosti proljetnica: - Pretjerano sabiranje - Izravno uništavanje staništa - Nestanak oprašivača - Prirodna vegetacijska sukcesija uslijed prestanka košnje i ispaše - Invazivne strane vrste Riječ je o cvijeću koje se dijeli na dvije skupine : Rane proljetnice (vjesnici proljeća) i kasne proljetnice . Na informativnim tablama diljem Botaničkog navode se informacije kako rane proljetnice (npr. kukurijek) cvatu već u siječnju, a neke tek kasno u proljeće (npr. đurđice). Za većinu je karakteristično da ne cvatu dugo – otuda i potreba da ih se ovjekovječi za ostatak godine. Kako prezimljavaju? Zimu provode pod zemljom u obliku podzemnih organa (lukovice, gomolji, podanci), a nadzemni dio svake zime odumire te u proljeće izrasta novi. Kako prepoznati proljetnice? Izgledom su većinom zeljaste biljke (visibaba, đurđica, kockavica, kukurijek, ljubica itd.), a neke su i drvenaste , što znači da se razvijaju u obliku grmića. Također, poznate su po svojim lijepim cvjetovima koji svojim živim bojama, privlačnim oblicima i primamljivim mirisima privlače oprašivače (pčele, bumbare…). Kako ih međusobno razlikovati? Uglavnom se daju međusobno razlikovati, no zna doći do zabune, npr. svima poznata visibaba i proljetni drijemac vrlo su sličnog izgleda. Visibaba ima tri unutarnja listića ocvijeća kraća od vanjskih i sa zelenom mrljom, dok su kod drijemovaca listići ocvijeća jednake duljine i sa žutozelenim mrljama. Gdje ih se može vidjeti? Najčešća staništa su im kontinentalne listopadne šume , ali rastu i u nizinskim poplavnim šumama hrasta lužnjaka, na vlažnim i sjenovitim mjestima uz bare, potoke i rijeke, na različitim tipovima travnjaka itd. Proljetnice se često javljaju u mitologiji i pričama. Nije za začuditi s obzirom na to da proljeće simbolizira sveopće buđenje. Tako nailazimo na svima poznat mit o Narcisu u grčkoj mitologiji te razne mitove o šafranima (npr. u jednom mitu iz grčke mitologije, mladić Krokus se nakon smrti svoje žene pretvorio u cvijet šafrana). Postoje i raznorazna praznovjerja kako neki od cvjetova mogu donijeti nesreću. U Slavoniji se smatralo da branje velecvijetnog kukurijeka može uzrokovati da kokoši prestanu nesti jaja! foto: Stella Vlasnović Izvori: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2018-03/Proljetnice_u_Hrvatskoj.pdf