Moram te razočarati, no ovaj članak ipak neće biti o Severini. A niti o vjeverici.
Pitaš se, čemu ovaj naslov onda?!
Ovaj naslov je tu da te podsjeti na sve one slučajeve kada si nasjeo na clickbait članak s naslovom od čokolade, dok ti je u srži ponudio limun. Kisela situacija, jel da? No, ne brini, ja sam ti zato priredila limunadu!
U ovom članku saznat ćeš kakve sve vrste lažnih informacija postoje te kako razviti senzibilitet u borbi protiv njih. Let's fight!
Živimo u digitalnom dobu u kojem su mediji postali snažni akteri društvenih promjena.
Često se obraćamo internetskim tražilicama za odgovore i pomoću njih formiramo osnovu našeg razumijevanja. Problem leži u činjenici da upravo tamo završavamo svoju potragu. Bez pažljivog promišljanja, ono što nam se najprije ponudi uzimamo kao vjerodostojnu informaciju. Ali što ako je dobiveni odgovor netočan? Nepromišljeno ponašanje poput brzopletog dijeljenja informacija bez prethodnog analiziranja započinje domino efekt širenja laži, a da sami pojedinci nisu ni svjesni štete koju na taj način prouzrokuju.
Postoji nekoliko vrsta lažnih informacija:
1. Dezinformacija – namjerno prenošenje lažnih informacija
2. Misinformacija - nenamjerno prenošenje lažnih informacija
3. Lažna vijest - lažne ili obmanjujuće informacije predstavljene kao vijest
Kao što možeš vidjeti iz priloženog, naslov na koji si ti kliknuo pripada kategoriji lažnih vijesti. No, bez obzira na kategoriju kojoj lažna informacija pripadala, jedno je sigurno – donosi štetu.
Mi kao pojedinci ne možemo iskorijeniti sve dosad podijeljene lažne informacije, a isto tako ne možemo ni suzbiti stvaranje istih. Međutim, možemo doprinijeti svojim oprezom i razvijanjem kritičkog mišljenja koji će pomoći u borbi protiv širenja takvih informacija.
Naše glavno oružje je upravo MEDIJSKA PISMENOST. Medijska pismenost je nadograđena komunikacijska i informacijska kompetencija koja je nužno potrebna u 21. stoljeću, u kojem je enormna količina informacija izvan ljudskog poimanja.
Razočaravajuće je da rezultati provedeni u cijeloj Europskoj uniji donose da je upravo Hrvatska uz Portugal država u kojoj građani najviše vjeruju raspoloživim informacijama koje primaju putem društvenih mreža.
Upravo zato ti u nastavku donosim 8 savjeta za razlučivanje istinitih od lažnih informacija:
1. NE ČITAJ SAMO NASLOVE
Nismo svjesni činjenice koliku štetu možemo napraviti ako brzopleto podijelimo članak kod kojeg nismo ni provjerili sadrži li on zaista točne informacije, ali smo zbog primamljivog i senzacionalnog naslova odlučili da ga podijelimo s drugima, (kao u slučaju ovog članka).
2. PROVJERI IZGLED I DOMENU INTERNETSKE STRANICE
Bio to Facebook, Twitter ili neki drugi izvor, često nailazimo na informacije koje dolaze sa stranica koje nikada prije nismo vidjeli. U tom slučaju potrebno je pogledati kakve informacije se još tamo nalaze, kako izgleda URL i radi li se o pouzdanoj web stranici ili blog stranici gdje pojedinci iznose svoja subjektivna mišljenja.
3. PROVJERA IMPRESSUMA
Na taj način možemo vidjeti informacije o odgovornim osobama koje stoje iza svojih riječi. Ako se zaista radi o službenim i vjerodostojnim stranicama, onda su takve informacije dostupne i na ostalim mjestima.
4. PROVJERA AUTORA
Je li autor poznat s drugih uglednih web lokacija s vijestima? Jesu li njegove prethodno podijeljene informacije vjerodostojne ili se prepoznaju manipulatorske tehnike koje obmanjuju čitatelja?
5. ISTRAŽI VRIJEME I DATUM OBJAVE
Ponekada se neke stare vijesti ponovno pojave u javnosti te se proširi glas kako je ta informacija relevantna vremenu u kojem se nalazimo, a da ne provjerimo kada je ta vijest nastala. Na taj način komunikacijski kanal se pretrpava potpuno nebitnim informacijama te otežava razlikovanje novih koje zaista jesu vjerodostojne.
6. ISPITAJ PRILOŽENE CITATE I FOTOGRAFIJE
Današnji moderni programi za obradu slike jako otežavaju razlikovanje stvarnih fotografija od onih lažnih, zato je važno pobliže analizirati fotografiju u slučaju da ima zamagljene rubove. Osim programa koji nam otežavaju stupanj vjerodostojnosti fotografija, postoje i programi koji nam olakšavaju situaciju. Tako imamo alate koji nam mogu pomoći da dobijemo podatke u koje vrijeme i na koji dan je fotografija snimljena.
7. PAZI SE VLASTITOG SUBJEKTIVNOG STAVA
Pod time se misli na svjesnost da mediji kreiraju poruke s ciljem da što više ljudi zainteresiraju poznavajući kolektivne stavove i koje emocije mogu pobuditi, a sve to da bi masa ljudi dijelila njihov sadržaj. Zato je bitno da se ne povodimo informacijama koje možda podupiru naše stavove, a nisu potkrijepljene činjenicama.
8. USPORI I RAZMISLI
Ovaj korak je značajan jer samo jedan nepromišljeni klik od naše strane može potaknuti cijeli niz širenja lažne informacije, a mi smo u tom slučaju glavni okidač.
Nalazimo se usred borbe istine i laži zapetljane u mreži brojnih medija.
Tko će pobijediti?
TI i ja smo ti koji donosimo odluku.
Štoviše, budućnost naredne generacije u NAŠIM je rukama.