Borba pijetlova na Baliju

Clifford Geertz, američki kulturni antropolog te vodeći retoričar simboličke i interpretativne antropologije, 1972. objavljuje esej Deep Play: Notes on Balinese Cockfight u sklopu svoje najpoznatije knjige „Interpretacija kultura“. Naime, ovaj esej predstavlja jedinstvenu studiju balijske tradicije borbe pijetlova koju je Geertz proveo krajem pedesetih godina prošloga stoljeća. U periodu od godinu dana, on i njegova supruga posjećivali su ilegalne, ali vrlo popularne borbe pijetlova te proveli intervjue s organizatorima i sudionicima tih borbi. Pri samom dolasku na otok oblika pijetla, kao dvoje antropologa momentalno nailaze na problem, a to je da im je ulazak u balijsko društvo bilo onemogućeno jer su ih domoroci percipirali neprisutnima, neprimjetnima, kao da nisu bili zajedno u društvu. Domoroci su znali tko su, čime se bave te s kojom su namjerom došli. Nakon inicijalnih nedaća, Geertz ubrzo ipak uspijeva otići na notornu borbu pijetlova, iliti cockfight. Atmosfera je bila dinamična, a svi okupljeni su na jedan ili drugi način sudjelovali u toj borbi. Međutim, ushićeni tren ubrzo prekida iznenadna racija jer su borbe pijetlova ondje zakonom zabranjene. Naime, razlog zabranjivanja borbe pijetlova datira još iz vremena kada je Bali bio pod nizozemskom ingerencijom. Nizozemci su je tada zabranili smatrajući da društva u kojoj su prisutne takve prakse ne postaju razvijena, odnosno takvim društvima napredak i prosperitet nije zajamčen. Svi prisutni bježe kako ne bi završili s neželjenim posljedicama pa tako s njima i Geertz koji odlučuje pratiti jednoga muškarca za kojeg se, spletom okolnosti, ispostavi da je upravo on bio organizator te borbe pijetlova. Ono što je presudno kod ovog susreta je to da je razgovor s tim domorocem Geertzu označio konačan ulazak u samu srž Balija, u društvo Balija. Tek tada Geertz postaje prihvaćen u zajednici. Ušavši u balijsko društvo, Geertzu je omogućeno promatranje borbe pijetlova iz aspekta same kulture Balija. Naime, borba pijetlova za stanovnike Balija ima nekoliko krucijalnih značenja, primjerice, označava društvenu klasu, politiku, muškarca, ekonomiju, muževnost, muškarčev ego, ali predstavlja i identitet samog Balija. Borbe pijetlova se održavaju radi dokazivanja superiornosti, klasnih borbi, a u igri je prestiž i ugled ne samo muškarca koji stoji iza tog pijetla, već i njegove cijele obitelji, kao i sela, odnosno mjesta. No, kako to obično biva, natjecanja i nadmetanja su uvijek popraćena klađenjem pa tako i ovo. U balijskom kontekstu razlikuje se „veliko“ klađenje kojeg karakterizira kolektivna uključenost i „manje“ u kojem sudjeluju ovisnici o klađenju. Treba napomenuti da vlasnicima pijetlova nije stalo do novca, već im on predstavlja vrstu popratnog sadržaja. Cockfight isto tako odlikuje dualna priroda koja reprezentira ranjivost muškarca, ali i nadmoć te želju za superiornošću. Također je bitno napomenuti da su u balijskom društvu muški i ženski spol jednako tretirani, odnosno žene i muškarci imaju jednaka prava. Unatoč ovoj činjenici, cockfight je striktno rezerviran samo za muškarce. Isto tako je zanimljivo reći da su stanovnicima Balija životinje odbojne jer su one u balijskom kulturnom kontekstu smatrane demonima, a jedna od posljedica ovog tabua je neodobravanje bilo kakvog ponašanja koji nalikuje životinjskome. Ipak, značenje i uloga pijetla u tome kontekstu značajno se razlikuje od onih kod ostalih životinja. Kroz prizmu cockfighta tako se mogu povući paralele s cjelokupnim društvenim životom stanovnika Balija. Za kraj treba razjasniti ključan pojam ovog istraživanja, a to je deep play. Deep play karakterizira činjenica da ne gubi ili pobjeđuje samo onaj tko daje svoga pijetla u borbu, već i čitava obitelj pojedinca, kao i svi oni koji su se na njega kladili. U ovakvoj percepciji pojedinac kao takav ne postoji, već imperativno postoji samo plural (skup svih uključenih u borbu) koji ni u kojem diskursu ne može prijeći u kontekst singulara. Zato borba pijetlova nudi vrlo bogati materijal za interpretaciju društva Balija koje za lokalno stanovništvo predstavlja i odliku kojom prezentiraju svoju kulturu strancima i pridošlicama.