Jezična politika
Radna skupina Matice hrvatske koju čine akademici Stjepan Damjanović, August Kovačec, lingvisti Mislav Ježić, Tomislav Stojanov, Mario Grčević sačinila je nacrt Zakona o hrvatskome jeziku (dalje Zakon) koji je 21. travnja 2023. predstavljen Vladi RH te od iste dobio pozdrave za predlaganje njegova usvajanja u Hrvatskome saboru koje se odigralo 16. studenoga iste godine čime je prihvaćen Prijedlog Zakona.
Tim događajima, iščekivanim još od govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Saboru (punu 181 godinu), prethodio je, dakako, niz medijskih turbulencija od trenutka inicijative Matice hrvatske (prema riječima Predsjedništva iste institucije bilo je nezadovoljstva i negodovanja već 2022. kada se tek najavljivalo njegovo sačinjavanje).
Pitanje zašto se zakon nije uspostavio ranije dotaknuo je Tomislav Stojanov, jedan od koautora Hrvatskog pravopisa (2013), u Vijencu (br. 775) napisavši da je donošenje takva zakona bilo praćeno stigmom visokorizičnog političkog projekta desnice s dodatkom traume negativnog jezičnopovijesnoga nasljeđa.
Slične zakone o jeziku nalazimo kod članica Europske unije (njih čak 16 koje posjeduju takva ozakonjenja) što je poslužilo za učestalo isticanje potrebe promišljanja o jezičnoj politici od predstavljanja Zakona pa do saborske rasprave. Ista je započela u jedanaestom mjesecu 2023. uvodnom riječju ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa u trajanju od pola sata u ime predlagatelja Vlade RH iznošenjem Prijedloga Zakona koji su podržala tri odbora prije same saborske rasprave: Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za zakonodavstvo. Uslijedila je rasprava jedanaest usmenih izlaganja zastupničkih klubova i jednako toliko samostalnih rasprava (uz replike) s ministrom o dijalektima u Zakonu, regulaciji javnog korištenja, jezičnoj politici, cilju i svrsi dotičnoga.
Kao epilog osmosatne rasprave na Markovu trgu Zakon je podržan od zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrvatskih suverenista, Domovinskog pokreta, IDS-a i Kluba zastupnika nacionalnih manjina uz prijedlog poboljšanja sama teksta do drugoga čitanja u Saboru. Da ne ide sve po loju, pobrinule su se diskreditacije zastupnika političkih stranaka Možemo, Radničke fronte i SDP-a glede izazivanja straha i nesigurnosti kod govornika, suvišnosti zakona, opasnosti profita, korupcije, nepotizma i dr. Izvan saborskih stolica Prijedlog Zakona podržale su institucije poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Crkve u Hrvata, Rektorskog zbora Republike Hrvatske.
Studenti i Zakon
Iz studentskog okruženja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (daleke) 2007. godine proizašla je inicijativa nekoliko apsolvenata studija kroatistike u obliku apela u časopisu Hrvatski i izjave na sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta, a sve pod motivacijom o složenu razvojnom putu hrvatskog jezika u uvijek nesigurnim, ponekad i opasnim političkim okolnostima (...), a nezadovoljni ondašnjim položajem hrvatskog jezika u društvenoj okolini, riječima Ane Bedek (Vijenac, br. 770), tadašnje sudionice inicijative.
Ideje ondašnjih studenata imale su potporu profesora M. Alerića i V. Pandžića. Naravno da iste nisu ostale netaknute nezadovoljstvom studenata i profesora oprečnih mišljenja s iste visokoobrazovne ustanove. Današnje studente zagrebačke kroatistike (ali i ostalih studenata društveno-humanističkog usmjerenja) vjerojateno ne dira dovoljno ova previše politička tema da bi se od dotičnih čuo glas za aktualnu raspravu o donošenju Zakona o hrvatskome jeziku koji se tiče njihovih budućih zvanja pa i predmeta studiranja tih kratkih/dugih pet godina (kako kome) u donosu na generaciju s početka stoljeća.
Cilj i svrha
Stvarnost koja svjedoči padu pismenosti i čitanosti, lošim rezultatima mature iz hrvatskoga jezika, (ne)promicanju prevođenja dovoljan je pokazatelj jezičnih okolnosti koje se ne mogu kontrolirati niti zaustaviti jer jezik je fleksibilan i elastičan u vremenu, ali se na njegov razvoj može utjecati. Zakon o hrvatskome jeziku podupire jezičnotehnološke podrške hrvatskog u digitalnome okružju, štiti hrvatskog građanina koji uz znanje samo hrvatskog jezika može normalno funkcionirati u hrvatskome društvu, poštuju se njegove tri dimenzije (štokavsko, kajkavsko, čakavsko narječje), propisuje se samo javna uporaba (ne zadire u privatnu niti ograničava književno-umjetničku slobodu izražavanja) te će se predlagati donošenje mjera za zaštitu, osiguranje i slobodu uporabe i poticanje razvoja hrvatskoga jezika.
Kao dio nacionalnoga identiteta naš hrvatski ne trebamo dodatno opterećivati međusobnim raspravama i svađama koje su još uvijek aktualne na javnoj sceni, već učenjem i čuvanjem obogaćivati i promicati njegovu jedinstvenu tronarječnost i standardnost paralelno s vremenom u kojem jesmo jer: Prava domovina zapravo je jezik (W. von Humboldt).
Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku: Strukturiranje dokumenta (gov.hr)
Izvori:
Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, godište XXXI, br. 775, Matica hrvatska, Zagreb, 23. studenog 2023., str. 2-5,
Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, godište XXXI, br. 771, Matica hrvatska, Zagreb, 28. rujna 2023., str. 2-3