Razvoj tehnologije i globalni cilj smanjenja ispušnih plinova učinio je auto industriju potpuno nepredvidljivom. Svakih nekoliko mjeseci nas dočekuju velika auto iznenađenja poput Nevere, Cybertrucka ili Volkswagenovih ID. modela koja pomiču mogućnosti električnih automobila. Sve više auto kompanija počinje proizvoditi električne automobile. Oni se smatraju alternativom kojom se nastoje zamijeniti ICE vozila, tj. vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Na taj način želi se spriječiti emisija štetnih plinova koje automobili proizvode. Tin Koren iz udruge Strujni krug posvećene električnim vozilima istaknuo je nekoliko prednosti takvih vozila. Uz ekologiju kao glavnu prednost navodi velike uštede pri vožnji na električni pogon, te mogućnost odabira načina punjenja s obzirom na cijenu struje i trajanje punjenja. Naime, vozači mogu puniti automobili u vlastitoj garaži, što će ih, prema njegovoj procjeni, koštati desetak kuna ili puniti na punionicama gdje će ih struja za 100 kilometara koštati oko 60 kuna, ali će proces punjenja trajati značajno kraće. Nikad struja neće zamijeniti ICE motore zbog nedostatka infrastrukture, kao u svijetu tako i kod nas. Električni automobili zahtijevaju drugačiju pripremu putovanja i korištenja od ICE vozila, komentirao je Matija Lovrec, glavni urednik TV Automagazina. Zbog potreba punjenja električni automobili zahtijevaju velike infrastrukturne zahvate na prometnicama koji će usporiti proces zamjene dizel ili benzinskih automobila onima na električni pogon. Kristijan Huzjak, novinar Autokluba, naglašava problem velikih kamiona za koje je potrebna prilagodba autocesta koja iziskuje velika novčana ulaganja i dug vremenski period da se taj proces izvrši.
BUDUĆNOST ELEKTRIČNIH VOZILA "Električna vozila će postati jedina vozila koja ćemo viđati na cestama, pitanje je samo za koliko vremena. Naime, Europska unija je postavila dva strateška datuma - 2050. godina za CO2 neutralnost i 2030. godinu za prijelazno razdoblje kada bi države trebale smanjiti emisije CO2 za 55%" objašnjava Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni Krug. Prpić smatra da će do 2030. većina država EU prodavati isključivo električna vozila, te procjenjuje će za izmjenu starih vozila za nova i električna biti potrebno desetak godina. Kristijan Tićak, glavni urednik časopisa Auto Motor i Sport, objašnjava da je situacija neizvjesna te nadodaje da će puno toga ovisiti "o normi Euro7 koja će biti definirana 2024. (možda i 2025.) a u koja će razjasniti standarde vezane uz ispušne emisije motora na unutrašnje sagorijevanje. Nisu sva mišljenja o električnim automobilima optimistična. Branimir Tomurad, novinar Automarketa smatra da su mogućnosti da električni automobili preuzmu tržište male i električne automobile naziva samo nišom autoindustrije. No, ipak daje priliku takvim automobilima jer im do prije deset godina nisu pridavane nikakve šanse, pa su ipak postali značajni. Juraj Šebalj također nije optimističan te naglašava da presudnu ulogu pri potpunom prelasku na električne automobile imati neće imati ni kupci ni proizvođači već politika.
ALTERNATIVE ELEKTRIČNIM VOZILIMA Auto industrija uz razvoj električnih automobila istovremeno radi na njihovim alternativama. Razvijena su vozila na vodikov pogon koja uz pomoć kisika iz zraka proizvode električnu energiju, a tim procesom nastaju samo voda i toplina čime se otklanja problem zagađenja okoliša. Uz to razvijaju se i vozila na solarni pogon, no za sad se taj izvor energije koristi samo kao pomoćni pogon. "Sami proizvođači automobila su oko toga podijeljeni - neki kažu da ne postoji alternativa struji (Volkswagen) dok se neki poput Toyote (trenutno) drže hibrida te kunu se u fuel cell (gorivne članke; vodik) kao pogon budućnosti. Neki pak razvijaju tzv. e-fuell (e-gorivo by Porsche) kemijskim procesom pomoću električne energije dobivene iz obnovljivih izvora." objasnio je Kristijan Tićak.
STANJE U HRVATSKOJ
Električni automobili su sve češća pojava i na hrvatskim prometnicama. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske broj električnih vozila u Hrvatskoj je već godinama u porastu, a do 2020. godine su u Hrvatskoj registrirana 1.343 električna automobila.
Hrvatska zaostaje za Europom, a od ostatka svijeta je možda i naprednija, ovisi s kim se uspoređujemo. Teško da će se to promijeniti, jer nemamo dovoljnu infrastrukturu za veću količinu električnih vozila, rekao je Matija Lovrec
Tićak je komentirao da je Hrvatskoj trebalo dugo vremena prepoznati da električna energija uopće postoji kao alternativa dizelu, benzinu i plinu.
Stanje u Hrvatskoj u odnosu na stale zemlje usporedio je Prpić. On smatra da ono ovisi o tome kako gledamo na ostatak svijeta. "Ako je ostatak svijeta Norveška, onda svi kasne. Ako gledamo čitav svijet onda je Hrvatska predvodnik promjena. Međutim, mislim da je najbolje gledati Hrvatsku kao dio EU i uspoređivati se s ostalim državama u EU. U tom slučaju stojimo negdje u sredini, ali imamo mogućnost da ubrzamo transformaciju i dostignemo čak i zapadne zemlje."
"Kako Hrvatska misli napuniti desetke tisuće automobila koji su se 1.8.2035. godine uputili na more?" pita se Juraj Šebalj.
Državne potpore kupnji električnih automobila imaju snažan utjecaj na njihov broj u Hrvatskoj. "Vrlo izdašne subvencije (do 70.000 kuna) Fonda za energetsku učinkovitost kao i besplatna struja na većini javnih punionica potaknula je kupnju električnih automobila u Hrvata do određene mjere. Budući da po pitanju struje dobivene iz obnovljivih izvora energije stojimo dosta dobro te da je struja kod nas među najjeftinijima u Europi, elektromobilnost bi čak trebala biti popularnija, ali nije." objasnio je Tićak, te zaključio da će stanje električnih automobila u Hrvatskoj ovisiti o subvencijama jer su električni znatno skuplji.