Snižavanje kamate na prekonoćne depozite, kvantitativno olakšavanje, eskontna stopa, redovite, strukturne operacije, sve su ovo operacije pomoću kojih centralni bankari kontroliraju monetarne kretanja i pomoću kojih postavljaju buduće trendove.
No, kako tržišta ustvari reagiraju na navedene signale i koliko im je vremena potrebno da se krivulja prinosa prilagodi?
Razmišljajući o navedenoj problematici, naišao sam na jedno odlično istraživanje od Altavilla, C., Brugnolini, L., Gürkaynak, R., Motto, R. and Ragusa, G. (2019), pod nazivom “Measuring euro area monetary policy” koje se bavi navedenom problematikom. Nakon detaljne analize rada, pokušati ću što konciznije objasniti kako financijska tržišta reagiraju na monetarne signale i u kojoj mjeri.
Mapiranje komunikacije središnje banke na kretanje krivulje prinosa izazov je, to je ustvari i jedan od razloga zašto nisam mogao samostalno istražiti problematiku, potrebna je velika količina podataka i jaka infrastruktura. Jednostavno je teško izolirati komponentu očekivanja tržišnih sudionika koja je isključivo pokretana djelovanjem politike.
Europska središnja banka (ECB) ima jedinstveni način priopćavanja svojih odluka o monetarnoj politici - prvo objavljivanje političke odluke u priopćenju za tisak, a zatim objašnjenje političke odluke na konferenciji za novinare. Ovo nudi prirodan način razdvajanja učinaka promjene na stopama polica na financijskom tržištu od učinaka povezanih s drugim akcijama politike i komunikacijom, korištenjem dnevnih podataka.
Korištenjem visokofrekventnih dnevnih podataka istraživanje mjeri promjene u cijenama imovine tijekom tri vremenska razdoblja: prozora za tisak, prozora konferencije za tisak i prozora oba skupa, nazvanog prozorom monetarnih događaja.
Primjeri različitih reakcija tržišta s obzirom na različite najavljene mjere
Četiri panela na grafikonu ilustriraju različite situacije u kojima se mogu iznenadno pojaviti monetarne politike tijekom dana za vrijeme monetarnih sastanaka. Panel (a) ne pokazuje reakciju dvogodišnje stope OIS tijekom prozora za priopćenje, već reakciju u prozoru konferencije. Ova epizoda odgovara prvom slučaju ikada da je ECB na svojoj konferenciji za tisak najavio formalne smjernice o budućem putu svojih stopa politika, navodeći da se očekuje da će se stope politika zadržati na sadašnjim ili nižim razinama dulje vrijeme. Panel (b) prikazuje reakciju u prozoru za tisak, bez daljnjih vijesti koje utječu na stopu OIS-a u prozoru konferencije za novinare. Ova epizoda odgovara najavi u priopćenju za javnost o smanjenju stope depozita ECB-a. Ploča (c) prikazuje datum pravila kada su u oba prozora vidljiva značajna pomjeranja. Ova epizoda bilježi razočaranje financijskih tržišta nakon odluke ECB-a da poveća veličinu svog programa kvantitativnog olakšavanja (QE) i smanji kamatnu stopu na instrument depozita. Ovo je bilo očito odstupanje od očekivanja anketa među financijskim analitičarima okupljenim uoči sastanka o politici. Tržišta su očekivala veće smanjenje stope politike (u skladu s tim prinosi su se povećali tijekom prozora za tisak) kao i veće povećanje QE-a (povezano razočarenje pojačalo je rast prinosa tijekom prozora konferencije za novinare). Na kraju, ploča (d) prikazuje dan u kojem nema iznenađenja, bilo u priopćenju za javnost ili prozorima konferencije. Datumi politike poput ovih iznenađujuće su rijetki - obično postoje neke vijesti za financijska tržišta, posebno u prozoru konferencije za novinare.
Zaključno, istraživanje je pokazalo da je dvostupanjska priroda širenja vijesti o politici ECB-a korisna u prepoznavanju tržišnog odgovora na najave monetarne politike. Umjesto da pretpostavimo prisutnost unaprijed definiranih iznenađenja u različitim prozorima, procijenili smo ih i identificirali, pronalazeći višestruku informacijsku strukturu u prozoru konferencije za novinare. Otkriva se da u uzorku (od siječnja 2002. do rujna 2018.) ciljane najave su dominantne u prozoru najava, ali u prozoru konferencije za tisak taj faktor uopće ne postoji.
Zapravo, u prozoru konferencije za tisak vijesti o budućem putu politike bile su glavni pokretač promjena prinosa sve dok QE nije uveden, a QE je tada dodao novi faktor. Što je najvažnije, procjenjuje se i identificiraju otisci koji različite najave monetarne politike ostavljaju na krivulji prinosa. Iako promjene u kamatnoj stopi politike uglavnom utječu na kratka dospijeća krivulje, učinak terminskih politika usmjeravanja doseže svoj vrhunac u srednjim dospijećima. Kvantitativne mjere ublažavanja, nasuprot tome, imaju najveći utjecaj kod dužih rokova zrenja.
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.