1. Rizici u Sjedinjenim Američkim Državama
1.1. Potrošač
Potrošač trenutno nosi rast američkog BDP-a te se vidi porast potrošnje zbog rekordno niske nezaposlenosti i visokog pouzdanja potrošača, a ako se potrošačke statistike krenu mijenjati u negativnom smjeru to će biti znak za uzbunu i dovest će do smanjenja kamatnih stopa.
1.2. Izbori 2020.
Tržište trenutno pretpostavlja da će Donald Trump pobijediti na izborima 2020. Establišment demokratske stranke gura Joea Bidena kao kandidata, ali postoji realna mogućnost da pobjedu odnese Bernie Sanders. Hillary Clinton, koja je bila popularnija 2016. nego što je Joe Biden sada, jedva je pobijedila Sandersa. Tržište će u jednom trenutku trebati diskontirati taj rizik, a to bi se moglo dogoditi 4. ožujka 2020. nakon “super tuesdaya”. Mislim da je jedina mogućnost da Bernie pobijedi Trumpa kriza prije izbora.
1.3. Korporativne obveznice
Zbog rekordno dugog perioda rekordno niskih kamatnih stopa praćenog fiskalnom ekspanzijom rast odnosa korporativnog duga i BDP-a dosegao je najviše razine, u to isto vrijeme dio “investment grade” duga ocijenjen kao BBB porastao je sa 17% 2001. godine do 50% danas. Razlika u kamatnoj stopi između BBB i BB korporativnih obveznica dosegla je povijesno niske razine, ali rizik od bankrota je veći. Postoji velika mogućnost da agencije za kreditni rejting podcjenjuju rizik BB korporativnih obveznica. Morgan Stanley je objavio istraživanje prema kojem bi 45% “investment grade” korporativnih obveznica bilo ocijenjeno kao “junk bonds” ako bi se gledao samo leverage ratio.
1.4. Kina
Prva faza trgovinskog sporazuma donijet će porast američkog izvoza u Kinu, ali ne rješava ključno pitanje intelektualnog vlasništva. To pitanje ima male šanse da bude riješeno prije izbora jer ako Trump ne osvoji izbore kineske vlasti mogu očekivati demokratskog predsjednika da makne trgovinske sankcije budući da im se demokratski kandidati otvoreno protive.
1.5. REPO tržišta
FED trenutno provodi QE kroz REPO tržišta te povećava svoju bilancu. To dodaje likvidnost ovom tržištu koje je prethodno pokazalo kako misli da su kamatne stope umjetno niske. Ne vidi se dugotrajno rješenje za ovaj nedostatak likvidnosti, FED će nastaviti pumpati novac u sistem.
1.6. Koronavirus
Trenutno ne znamo koliki će biti utjecaj koronavirusa na tržišta, znamo samo da tržište u početku podcjenjuje značaj ovakvih događaja zbog malog utjecaja ovakvih epidemija na svjetsku ekonomiju (najsvježiji primjer je SARS). Ako se utjecaj dokaže većim, tržište je sklono precijeniti razinu prijetnje. Utjecaj će biti najvidljiviji u Kini i zemljama koje graniče s njom.
1.7. Devaluacija dolara
Amerika je krenula kreirati neodržive deficite, to će u paru s nadolazećim socijalnim obvezama i niskim kamatnim stopama u sljedećoj recesiji dovesti do većeg tiskanja novca i devaluacije dolara jer smanjenje kamatne stope neće moći dovoljno stimulirati ekonomiju, a zbog povišenih razina QE-a budući QE neće biti toliko efektivan. Smanjenje kamatne stope će dovesti i do izljeva kapitala iz dolara jer će kamatna stopa padati.
2. Rizici u Kanadi
2.1. Prezaduženost kućanstava
Kanadski potrošač je prezadužen, household debt service ratio je veći nego što je bio na vrhuncu krize 2008. Prema istraživanjima, oko pola kućanstava je 200 dolara od insolventnosti. Povećanje insolventnost iznosilo je 8,5% i ubrzava se. Iako je potršnja još u porastu pouzdanje potrošača krenulo je padati
2.2. Prezaduženost korporacija
Kanadske tvrtke više od 60% obveznica izdaju denominirane u američkim dolarima što dovodi do istih problema kao i u Americi. Zbog lošijeg stanja kanadskog potrošača insolventnost korporacija povećala se 4,1% Y/Y.
2.3. Loša fiskalna politika
Justin Trudeau vodi manjinsku vladu koja provodi lošu fiskalnu politiku, što počinje biti vidljivo povećanjem nezaposlenosti. Kanadska vlada je strukturno okrenula leđa energetskom sektoru i vanjskoj politici u svrhu postizanja viših ciljeva, rezultati toga ne pokazuju se dobrima. Postoje velike šanse da zbog nestabilnosti vlade dođe do novih izbora.
2.4. Nedovoljne rezerve banaka
Kanadske banke nisu spremne na normalizaciju ciklusa, povećanje loših dugova nije praćeno povećanjem rezervi za loše dugove, što vidimo kroz prethodne kvartale gdje se loši dugovi povećavaju stopom većom od 50% a rezerve ostaju gotovo nepromijenjene. Ako se nastavi trend povećanja loših dugova, banke će morati nadoknaditi nezaračunate dosadašnje rezerve i početi povećavati rezerve što će direktno negativno utjecati na njihovu neto dobit. Ovo će negativno utjecati na kanadsko tržište jer banke čine 32% S&P/TSX Composite indeksa.
3. Rizici u Europi
3.1. Negativne kamatne stope
Posljedica negativnih kamatnih stopa u Europi je povećanje agregatne ponude koje ne prati povećanje agregatne potražnje, zbog toga je inflacija u Europi niska te postoji mogućnost deflacije. Dugoročni negativni efekti najvidljiviji su na osiguranjima i bankama koje moraju trpjeti negativne kamatne stope bez da taj trošak mogu prebaciti na potrošača.
3.2. Italija
Italija ima dva puta manju ekonomiju od Njemačke i veći dug te BDP koji još nije dosegao razinu iz 2008. Nestabilna fiskalna politika najveći je rizik, što se može vidjeti kroz povećanje spreada između njemačkih i talijanskih obveznica za vrijeme političkih nemira. Niti jedna politička opcija nije spremna provesti nužno potrebnu fiskalnu kontrakciju a stabilnost vlade je upitna jer Salvini pobjeđuje regionalne izbore i gradi najveću stranku u Italiji. Banke su uspjele prodati dobar dio loših dugova, no ako je stopa loših dugova dosezala ove razine za vrijeme ekspanzije u slučaju kontrakcije gospodarstva efekti će biti katastrofalni.
3.3. Brexit
Trenutno ne smatram Brexit velikim problemom za Europsku uniju, Boris Johnson je sposoban, ima stabilnu većinu i vjerujem da mu je stabilnost Britanije na prvom mjestu te da neće povući poteze koje bi joj mogli dugoročno našteti.
3.4. Nekoordiniranost fiskalne politike
Lagarde želi ekspanzivnom fiskalnom politikom povećati potražnju, ali zbog različitih ciljeva i nemogućnosti nekih zemalja Europske unije sumnjam da će to biti ostvarivo.
3.5. Korporativne obveznice
Kao i u Americi, zbog rekordno niskih kamatnih stopa premija rizika na visokorizične korporativne obveznice je nerealno niska.
4. Prilike
4.1. US Long bonds
Šanse da FED počne podizati kamatnu stopu su minimalne zbog inflacije koju predvodi Core PCI koji se može relativno dobro predvidjeti UIG indeksom koji je u padu. Uzimajući u obzir visoke šanse nestabilnosti na tržištima i New York FED indikator recesija na razni od 40% sredinom godine zbog inverzije krivlje prinosa pad kamatne stope na 1,5% prije kraja godine je realan.
4.2. Zlato
Devaluacija dolara i micanje od dolara kao sigurnosne valute u paru s negativnim kamatnim stopama u Europi i Japanu dovest će do bijega kapitala u zlato koje je jedina valuta koja ima ograničenu ponudu. Povećanje potražnje uz danu ponudu dovest će do rasta cijena zlata u bliskoj budućnosti.
4.3. Srebro
Srebro 2019. godine nije pratilo rast cijene zlata, taj trend je netipičan i sumnjam da će se nastaviti 2020. S povećanjem nesigurnosti i rastom cijena zlata povećanje cijene srebra trebalo bi biti veće rasta cijena zlata. JPMorgan Chase je u zadnjih nekoliko godina direktno i indirektno akumulirao preko 45% svjetske zalihe srebra.
4.4. Dionice
Budući da smo u kasnim stadijima ciklusa i tržište je skupo treba ulagati u dionice koje nisu ciklične, imaju dobre čiste novčane tokove te pružaju proizvode i usluge za kojima će se potražnja povećati i u slučaju recesije. Primjer takvih dionica su dionice proizvođača alkoholnih pića i cigareta, dionice consumer staplesa i dionice osiguravajućih društava izvan Europe. Pretpostavljam da će zbog rasta cijene zlata i srebra rudari tih ruda imati rast cijena dionica višestruko veći od rasta cijena ruda zbog povećanja marže. Uzimajući u obzir makroekonomsku situaciju, dionice zemalja u razvoju trebale bi imati veći prinos nego dionice razvijenih zemalja.
*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.