Njega kože i terapija raznih kožnih nepravilnosti česta je tema razgovora kod svih uzrasta. Od osjetljive dječje kože, adolescentskih prištića pa do bora i hiperpigmentacije u odrasloj dobi; moglo bi se reći da svako životno razdoblje sa sobom nosi izazove i pitanja o njezi kože. Evolucijski smo naučili prepoznati lijepu i blistavu kožu kao simbol zdravlja i plodnosti pa stoga ne čudi što mnoge kožne nepravilnosti i bolesti sa sobom nose određenu razinu stigmatizacije pojedinaca koji se s takvim problemima nose.
Moderno doba također je dalo svoj doprinos našem poimanju zdravlja kože i brige o njoj. Kozmetička industrija putem reklama prodaje ideal savršene kože koji je za mnoge od nas u svakodnevnom životu potpuno nedostižan, uglavnom zato što uz sebe nemamo tim vizažista i profesionalnih fotografa. Ipak, u određenoj mjeri svatko od nas može utjecati na izgled i zdravlje svoje kože, i to usvajanjem navika koje su svoju učinkovitost potvrdile u znanstvenim istraživanjima i u praksi.
Neke od tih korisnih navika nisu tu samo kako bi unaprijedile zdravlje kože, već i stanje čitavog organizma, pa je logično da je zdrava i raznolika prehrana te dovoljan unos tekućine centralni uvjet blagostanja organizma. Kao što ste mogli naučiti u našim prethodnim člancima o vitaminima, njihov unos uvjetuje mnoge osnovne funkcije našeg organizma pa tako i normalno funkcioniranje imunosnog sustava koji je u tijesnom kontaktu s našom kožom i s njom dijeli mnoge važne uloge u zaštiti našeg organizma od bolesti. Prestanak pušenja još je jedan dobar korak prema općenito zdravijem organizmu pa tako i ljepšoj i blistavijoj koži.
Pitanje idealne rutine za njegu kože nepresušna je tema rasprave dermatologa, kozmetičara, blogera i skincare entuzijasta. Od korejskih rutina s više od 10 koraka pa do dobre stare bakine nevenove kreme, teško je sa sigurnošću reći vrijedi li u njezi kože pravilo “manje je više” ili “više je više”. U znanstvenoj literaturi svaka rasprava na tu temu počinje pitanjem: What are your main skin concerns?, tj. što vi mislite da je najveći “problem” vaše kože.
To je pravo i potrebno pitanje jer upravo dobrim definiranjem naših želja i ciljeva možemo početi usmjeravati razmišljanje prema sastojcima i aktivnim tvarima koje bi mogle pomoći u liječenju te vrste nepravilnosti. Tako će se za terapiju akni često primjenjivati sastojci poput salicilne kiseline, za obnavljanje kože i borbu protiv bora derivati retinola (vitamina A) ili vitamin C kao pomoć pri posvjetljivanju hiperpigmentacije. Također, na izbor konkretnih proizvoda utjecat će i tip kože o kojem se radi i dob osobe. Naravno da se od svakoga od nas ne očekuje da znamo odrediti probleme i primijeniti prave sastojke za njegu kože, upravo suprotno, najbolje je taj zadatak prepustiti stručnjacima poput dermatologa koji će odrediti najbolji pristup rješavanju pojedinačnih problema. Upravo se individualizacijom terapije i sagledavanjem pacijenta u cjelini bavi moderna personalizirana medicina (P4 medicina).
Usprkos tome što je svatko od nas jedinstvena osoba s posebnim potrebama u njezi kože, ipak postoje određeni okolišni utjecaji koji na sve nas djeluju jednako. Pokazalo se da je takozvano ekstrinzično starenje, koje je potaknuto vanjskim čimbenicima poput UV zračenja, onečišćenja, pušenja pa čak i položaja spavanja, odgovorno za do 80% vidljivih znakova starenja kože, dok je tek 20% rezultat intrinzičnog starenja, tj. naših genetskih predispozicija i njihovih interakcija s našim načinom života i razinom stresa. Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva kućne njege upravo zaštita kože od štetnih okolišnih faktora koji na njezino zdravlje i izgled tijekom vremena mogu djelovati razorno. O SPF kremama i utjecaju Sunčevog zračenja na procese koji se odvijaju u koži moći ćete pročitati u sljedećim člancima rubrike Znanost & biomedicina.
Neki drugi ciljevi koje bi trebala imati svaka rutina za njegu kože osim zaštite kože su čišćenje te vlaženje kože tj. hidratacija. Ta se dva procesa međusobno nadopunjuju i prirodno su prisutni u fiziologiji naše kože. Redovitom diobom stanica u bazalnom sloju epiderme i ljuštenjem mrtvih keratiniziranih stanica u rožnatom sloju naša se koža obnavlja, a lučenjem enzima poput lizozima i održavanjem blago kiselog pH koža se održava čistom i dopušta boravak samo bezopasnim komenzalnim bakterijama na svojoj površini. Lučenjem sebuma koji u svome sastavu ima skvalen, masne kiseline, kolesterol i estere glicerola koža se štiti od isušivanja transdermalnim gubitkom vode (TDWL - transdermal water loss). Kad su ovi procesi uravnoteženi, koža je zdrava i odlično nas štiti od patogena, a kad dođe do poremećaja ovih procesa, može doći do razvoja bolesti.
Dakle, kao zaključak ovog nastavka serijala NA POVRŠINI važno je reći kako je tema pravilne njege kože onoliko kompleksna koliko je različitih ljudi na Zemlji. Vođeni osnovnim principima čišćenja, hidratacije i zaštite od Sunca postižemo osnovnu razinu njege koja bi u teoriji trebala pozitivno djelovati na svaki tip kože, a promatranjem individualnih potreba možemo uz pomoć stručnjaka primjeniti čitav niz proizvoda i sastojaka koje nam tržište nudi kako bismo svoju kožu doveli što bliže optimumu. Ipak, važno je podsjetiti se kako nas upravo naše male mane čine posebnima i ljudskima, a pravi cilj njege kože zapravo je održavanje ravnoteže tog zadivljujućeg organa koji za nas čini tako mnogo.
#biokemija#biomedicina#znanost#evolucija#vitamin#prehrana#skincare#koža#kozmetika#spf
Literatura
Katie Rodan, MD; Kathy Fields, MD; George Majewski; Timothy Falla, PhD; Skincare Bootcamp: The Evolving Role of Skincare, PRS Global Open, 2016.
Ewa Markiewicz; Olusola Clement Idowu; Personalized skincare: from molecular basis to clinical and commercial applications; Clinical, Cosmetic and Investigational Dermatology 2018:11 161–171