Novac - osnovna pitanja

Updated: Nov 30, 2020

Novac, uvijek vječni problem gotovo svake osobe na svijetu. Nikako ga zaraditi dovoljno, nikako uštedjeti dovoljno i nikako pronaći način da nam traje duže. Međutim, kako bismo se efikasnije borili s tim problemima, potrebno je imati osnovno razumijevanje o novcu. U ovom članku ću pokušati dati odgovore na temeljna pitanja o novcu, njegovom nastanku i njegovoj ulozi u našim životima.


Što je novac?

Prema http//:www.encikopedija.hr novac je: „institucionalizirano sredstvo koje vjerovnik na osnovi društvene konvencije ili zakonske obveze prihvaća uzeti od dužnika za pokriće njegovih obveza koje mogu nastati na osnovi različitih transakcija; specifična mjera i nositelj vrijednosti općeprihvatljiv u razmjeni robe i usluga.“. Najkraće rečeno, novac je posrednik u razmjeni roba. Služi nam kao sredstvo izražavanja vrijednosti svih ostalih dobara i usluga te je zamjenjiv za svaku od njih. Iz tog razloga novac se još naziva i roba nad robama.


Koja je funkcija novca?

Postoji više funkcija novca a najvažnija je funkcija prometa i plaćanja. Ona podrazumijeva da se novac može zamijeniti za svaku robu. On je zakonsko ( reguliran od države) i definitivno (krajnje) sredstvo plaćanja. Ako novac u vašem posjedu, a nije u upotrebi, tada je u funkciji štednje što podrazumijeva da je dio imovine. Međutim gotovina nije zahvalan oblik imovine jer konstantno gubi na vrijednosti. Nadalje novac ima funkciju mjere cijena, odnosno vrijednosti. Cijena (vrijednost) robe, usluge ili rada izražena je upravo u novcu. I na kraju, novac ima funkciju svjetskog novca, ali tu funkciju obavlja mali broj valuta (američki dolar, euro, japanski jen itd.). Funkcija svjetskog novca podrazumijeva sudjelovanje u međunarodnim transakcijama, u međunarodnim rezervama likvidnosti te je zamjenjiv u svakoj zemlji za domaću valutu.


Kako je novac nastao?

Novac je nastao iz potrebe za univerzalnim sredstvom razmjene. U početku su se robe razmjenjivale jedna za drugu. Taj proces nazivamo trampom. Zatim su određene robe postale sredstvo plaćanja. Primjerice, bilo je utvrđeno da jedna vreća žita vrijedi 10 jabuka ili 1 vukovo krzno vrijedi 3 janjeta. Ovo nazivamo robnim novcem. Nakon toga su sredstvo razmjene bile stvari poput slonove kosti ili pužića što smatramo simboličkim novcem. Međutim, ljudi nisu bili sigurni jesu li za svoje robe dobili pravu vrijednost te se iz iste potrebe razvio metalni novac koji predstavlja protuvrijednost za svaku drugu robu. Metali su korišteni iz nekoliko praktičnih razloga: mogli su se sjeći na jednake dijelove, mogu se pretopiti u druge predmete i teško je doći do njih. S vremenom se je metalni novac počeo čuvati u bankama koje su za to izdavale potvrde. Postepeno su ljudi počeli plaćati potvrdama umjesto metalnim novcem te je tako došlo do nastanka papirnatog novca (praktičnije je nositi komad papira na kojem piše da posjedujemo kilogram zlata nego stvarni kilogram zlata). Novac je imao materijalnu podlogu do 1971. kada je ukinut ''zlatni standard'' i od tada novac nema izraženu protuvrijednost ni u jednom drugom dobru. Danas je novac najčešće u elektroničkom obliku na različitim bankovnim računima i premješta se putem bankovnih transakcija.


Kako se danas ''proizvodi'' novac?

Novac ''proizvode'' tj. stvaraju poslovne i središnje banke. Poslovne banke stvaraju novac kreditiranjem. Odobravanjem kredita, upisuju na račune primatelja zajma određenu količinu novca, koju će upotrijebiti za plaćanje određene robe ili usluge, gdje na taj način novac odlazi u daljnji optjecaj. Na isti se način smanjuje količina novca, kada primatelj zajma vrati dug banci. Pošto teoretski nema gornje granice za stvaranje novca, monetarni sustavi imaju različite propise. Primjerice, propise o obveznoj rezervi, koji obvezuju poslovne banke da određeni dio depozita drže na računima središnje banke. Za razliku od poslovnih banaka, središnja banka može stvarati novac i bez davanja kredita. Novac stvara kupnjom stranih deviza, zlata ili vrijednosnih papira. Osim toga, središnja banka ima mogućnost kreditiranja poslovnih banaka pa se i na taj način kreira novac. Postojala je i mogućnost kreditiranja države, međutim to je danas u većini zemalja zakonom zabranjeno.


Kako novac mijenja vrijednost?

Promjena vrijednosti novca se očituje na četiri načina. U slučaju da dolazi do povećanja razine svih cijena, najčešće uslijed povećanog tiskanja novca, dolazi do inflacije. Suprotna pojava, pad razine svih cijena naziva se deflacija. Ako se jednoj novčanoj jedinici smanji vrijednost u odnosu na druge, na primjer ako moramo platiti više kuna nego prije za 1 euro, Kažemo da je ta valuta (kuna) devalvirala u odnosu na drugu (euro). Suprotan proces, gdje se povećala vrijednost novčane jedinice u odnosu na druge, naziva se revalvacija. Promjene vrijednosti novca su nezaustavljive, iz tog razloga cilj monetarnih sustava nije onemogućavanje tih promjena, već njihovo kontroliranje i ublažavanje kako ih građani ne bi osjetili.




Novac je jedan od najkompleksnijih pojmova modernog doba i kao takav zahtjeva konstantno istraživanje i propitkivanje. Uz konstantne novitete kao što su novi sustavi plaćanja, kriptovalute, sigurnosna pitanja i ostale promjene, nužno je shvaćanje elementarnih stavki novca kako bismo mogli lakše razumjeti zbivanja u svijetu oko nas i nadograđivati znanja u području kojeg ne možemo zaobići.




*Mišljenja i stavovi izneseni u članku održavaju stav autora i ne moraju se povezivati sa stavom uredništva portala „Glas Studenta“.

Recent Posts

See All